Potreba za novinarstvom koje nudi rješenja

Koji biste članak radije čitali: Onaj koji, na osnovu činjenica pokazuje kako je problem težak ili onaj koji na osnovu istih činjenica nudi moguća rješenja? I u najvećoj krizi je moguće konstruktivno ili novinarstvo koje traga za rješenjima – primjerice o konceptima u drugim regionima svijeta koji su pomogli u suzbijanju pandemije virusa korona.

Konstruktivno novinarstvo širom svijeta

Konstruktivno novinarstvo nije novi fenomen. No tek u prošlom deseteljeću su ga medijski radnici u cijelom svijetu počeli tako zvati, istraživati o tome i konkretizirati njegove koncepte i organizirati se u tom smislu. Francuskinja Nina Fasciaux je koordinatorica za Europu u "Solutions Journalism Network" (SJN). Ova međunarodna mreža vodi između ostalog bazu podataka u kojoj su sabrani primjeri novinarstva koje traga za rješenjima. Sredinom decembra je u toj bazi podataka bilo oko 10 700 članaka iz 174 zemlje.

Pri tome konstruktivno novinarstvo iz njenog ugla gledano nije u konkurenciji sa drugim kategorijama novinarskog rada: "Pri tome nije riječ o tome da se zamijeni naš dosadašnji način rad. Uvijek ćemo izvještavati o problemima kada oni nastupe i to je tako dobro. Ja to prije vidim kao novi alat koji se dodaje našem izvještavanju", kaže Fasciaux.

Konstruktivno, ali kritično

Jedna od kritika koja se često iznosi na račun konstruktivnog novinarstva na fah konferencijama glasi da je često nekritičko ili površno. I na jednoj digitalnoj diskusiji, koju je organizirao Global Media Forum Deutsche Welle-a, se o tome diskutiralo. Danska medijska trenerica i savjetnica Gerd Maria May je na to odgovorila: "Kao novinari moramo biti kritični, svejedno o čemu je riječ: Ako posmatramo probleme moramo biti sigurni u naše činjenice. To je tako i ako gledamo rješenja – moramo ostati kritični."

To također uključuje zadržati kritički distancu prema onome o čemu izvještavamo. Nina Fasciaux, koja je također učestovala u diskusiji, kaže: "Zaista vjerujem da ne smijemo flertovati sa aktivizmom za jednu stvar." Za to postoje alati koji ne pripadaju novinarstvu. "Moguće je izvještavati tragajući za rješenjima i istodobno kritički, pri čemu se uzimaju u obzir i granice, izazovi i rizici jednog rješenja ili granice prenosivosti." Neki novinari, kako ona kaže, kada izvještavaju o rješenjima imaju osjećaj da moru zvučati lijepo i promovirati rješenja. "Ja vjerujem suprotno", kaže Fasciaux: "Trebaju izvještavati istom strogošku kao i kada izvještavaju o problemima."

I Gerd Maria May kaže da nije uloga novinara govoriti o ispravnim putevima za rješenje problema: "Koristimo naše sposobnosti u istraživanjima kako bi saznali šta su uradili drugi ljudi i koja rješenja nas mogu inspirirati, kako možemo riješiti naše vlastite probleme."

May je razvila sedmosedmični kurs u okviru kojeg se u nekim danskim srednjim školama uči ne samo o medijskoj kompetenciji općenito, nego i o kontruktivnom novinarstvu. O tome je napisala i vjerojatno prvu knjigu. "Konstruktivnim novinarstvom nam lakše polazi za rukom da izvještavanje napravimo relevantnim za mlađe generacije", kaže May. "Može se uzeti tema koju mladi ljudi vide kao problem i konstruktivnim novinarstvom im se može pomoći u rješenju tog problema.". I postoje naznake da se time povećavaju interesi mladih ljudi za novinarstvo: U jednom ispitivanju javnog mnijenja, provedenom u cijelom svijetu za potrebe BBC World Service-a, iz 2015. godine dvije trećine osoba mlađih od 35 godina nisu od medija željeli samo to da ih upućuju na probleme, već su htjeli biti informirani i o mogućim rješenjima.

Novinarstvo u tranziciji

Na diskusiji GMF-a, je Michaelle Muentefering, državna ministrica za međunarodnu kulturnu politiku u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke, upozorila na to da je za brojne slušatelje i gledatelje crno-bijela slika atraktivnija nego siva područja između toga. "Što je nešto provokativnije i absurdnije, to je uzbudljivije. Jedno takvo okruženje polodno je tlo za teorije zavjera i sprečava međutonove.

U konstruktivnom novinarstvu nasuprot tome se polaže vrijednost na to da se takvi međutonovi nijansiraju, jer to često odražava učinak vlastitog izvještavanja na publiku. Vizija koordinatorice SJN-a Nine Fasciaux ide dalje od toga: "Uloga se mijenja, dalje od psa čuvara, koji ističe probleme, do psa koji pokazuje kako ti modeli funkcioniraju." Pri tome medijski radnici svojoj publici, kako ona kaže, trebaju prepustiti da izvuče vlastite zaključke.

Model za budućnost i u ekonomskom smislu?

Od kada pružatelji usluga poputFacebook-a i Google-a na Internetu nude mogućnost da do svojih adresanata dođu mnogo ciljanije nego sa širokorasprostranjenim novinskim oglasima ekonomska situacija za većinu komercijalnih medija će biti sve nesigurnija. Pandemija korone je stanje na marketinškom tržištu još više pogoršala. Istodobno raste spremnost ljudi širom svijeta da plate za online izvještavanje, pokazao je nedavni Reuters-ov Digital News Report.

Konstruktivno novinarstvo i vezivanje čitatelja na taj način bi mogli biti rješenje za to, smatra Gerd Maria May: "Mediji trebaju ljude koji su lojalni, koji im se stalno vraćaju i rado žele tome pripadati. Kako bi se to postiglo čini se da je novinarstvo koje traga za rješenjima sredstvo za to."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android