Popis: Osnov za razvoj, ili legalizacija etničkog čišćenja?
29. oktobar 2008Na osnovu aktuelnih stavova bosanskohercegovačkih lidera, izvjesno je da u ovom trenutku nije moguć politički dogovor o popisu stanovništva koji bi 2011. godine bio proveden u Bosni i Hercegovini. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik zato želi provesti popis stanovništva samo u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.
U Banjaluci uvjeravaju kako je popis potreban radi projektovanja razvojnih projekata, te da on neće bit korišten u političke svrhe. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik: "I, naravno, za nas je nepotrebno stalno insistiranje na 91. godini kao godini koja mora da bude osnova za sve odnose u Bosni i Hercegovini", kaže premijer Republike Srpske.
Bošnjaci za popis bez elemenata etniciteta
Potpredsjednik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović ističe da bošnjački političari nisu protiv popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2011. Popis bi, kaže Džaferović, trebao biti proveden bez izjašnjavanja o nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj pripadnosti i uz određene uslove. "Da se i dalje i nakon 2011. godine učešće konstitutivnih naroda i građana u vlasti BiH na svim nivoima računa na osnovu popisa iz 1991. godine."
Politički analitičar Emir Habul smatra da bi popis stanivništva samo u Republici Srpskoj bio sredstvo političkog obračuna.
"Na djelu imamo pokušaj vlasti RS-a da se na osnovu nove realnosti poništi odluka prema kojoj se nacionalna ravnopravnost u institucijama vlasti uspostavlja na osnovu rezultata popisa iz 91. godine. Pripadnici ostalih naroda u tom bi slučaju bili tek simbolično zastupljeni u javnim poslovima i to bi bio daljnji korak u pravcu dijeljenja BiH.", ističe Habul.
Popis u RS bi služio samo u interne svrhe
Politički analitičar iz Banjaluke Tanja Topić tvrdi da bi popis u Republici Srpskoj mogao služiti samo u interne svrhe. "Ne bi bio validan, ne bi se posmatrao mimo popisa koji bi bio sproveden na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine i mislim da ne bi dao pravu sliku države Bosne i Hercegovine", kaže Tanja Topić.
Analitičari, također, smatraju da bošnjački argumenti, prema kojima popis na nivou države ne treba provoditi do završetka povratka izbjeglih i prognanih nisu realni, da se demografska slika Bosne i Hercegovine ne može uljepšati, te da koncept nacionalne ravnopravnosti treba osigurati predstojećom ustavnom reformom.