Pomoć Ukrajini i sporna predvodnička uloga Njemačke?

U ruskom ratu protiv Ukrajine naziru se radikalne promjene kod partnera Kijeva. Ukrajini prijeti gubitak najvažnijeg dobavljača oružja, SAD-a. Jer, spor koji je izbio u Kongresu krajem 2023. godine, zbog čega je blokiran paket pomoći u visini 61 milijarde dolara, koji je planirao predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden), ostaje neriješen.

Mnogi su očekivali kompromis u januaru, ali je mjesec prošao u znaku republikanskih predizbora, na kojima se nametnuo bivši predsjednik Donald Tramp (Trump) i izrazio namjeru da se ponovo kandiduje na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD. Tramp odbacuje kompromis sa demokratama u politici imigracije, za šta je vezana pomoć Ukrajini. Na koga sada može da računa Kijev?

Berlin slijedi London i Pariz

Prva adresa je London. Sredinom januara, britanski premijer Riši (Rishi) Sunak posjetio je Kijev i najavio vojnu pomoć za ukrajinske vojne snage nezapamćenog obima za London – vrijednu preko tri milijarde dolara. Velika Britanija je prvi zapadni partner koji je sa Ukrajinom potpisao sporazum o bezbjednosti, čiji je ključ dugoročna isporuka oružja. U februaru, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) putuje u Kijev - a Pariz priprema sličan sporazum. Ali šta je sa Berlinom?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta govorio o mogućoj predvodničkoj ulozi Njemačke u Evropi u isporuci oružja Kijevu, između ostalog i u intervjuu za njemački javni servis ARD 28. januara.

Prema procjenama Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) u Kilu, SAD su neprikosnoveni lider u vojnoj pomoći Ukrajini, sa oko 44 milijarde evra. Njemačka je napredovala sa trećeg na drugo mjesto. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. do kraja oktobra 2023. godine, vojna pomoć Berlina Kijevu iznosila je više od 17 milijardi evra. Na trećem mjestu je Velika Britanija, čiju podršku IfW procjenjuje na 6,6 milijardi evra.

Može li Savezna Republika Njemačka, kao najveća ekonomija Evropske unije, preuzeti predvodničku ulogu? "Trebalo bi, ali to ne znači da je spremna", kaže njemačka novinarka Gezine Dornblit (Gesine Dornblüth), autorka knjiga o Rusiji, u DW podcastu "Geofaktor". Ona primjećuje da je drugo mjesto, na koje se Berlin ponosi, relativno. "Kada pogledate ekonomsku snagu zemlje, ispostavi se da je njemačka pomoć po broju stanovnika manja od pomoći nekih baltičkih zemalja", kaže Dornblit.

Kancelar Olaf Šolc (Sholz) je krajem januara rekao da očekuje skoro zaključenje sporazuma o bezbjednosti sa Kijevom, ali nije naveo vremenski okvir. Berlin je još krajem prošle godine najavio da će udvostručiti svoju pomoć Ukrajini ove godine na osam milijardi evra. Takođe, napredak postoji i u vezi sa novim tipovima oružja: Krajem januara, njemačko Ministarstvo odbrane najavilo je prvi put isporuku šest izvan upotrebe stavljenih vojnih helikoptera tipa Sea King Mk41 Ukrajini. Prethodno je Velika Britanija obezbijedila takve helikoptere.

Njemačka sama nema dovoljno rezervi?

"Helikopteri su dobri, ali nisu dovoljni", kaže Dornblit. Prema njenim riječima, Njemačka ne može još značajno povećati pomoć Ukrajini jer njemačka vojska sama nema dovoljno rezervi a nove narudžbine za proizvodnju oružja ne stižu na vrijeme.

Postoji, međutim, i primjer kada Njemačka nije spremna da isporuči oružje koje se nalazi u skladištima, poput krstarećih raketa Taurus Ukrajini. Vlada kancelara Šolca to objašnjava, između ostalog, strahom da bi moglo doći do eskalacije zbog eventualnih ukrajinskih napada na rusku teritoriju. Međutim, Dornblit smatra da su takvi argumenti "neubjedljivi". Kijev je dosad držao obećanje prema zapadnim zemljama da svoje oružje neće koristiti na međunarodno priznatim teritorijama Ruske Federacije. Istovremeno, novinarka ističe da Njemačka "čini veoma mnogo" za Ukrajinu, posebno isporukom sistema za protivvazdušnu odbranu.

Andreas Umland, analitičar u Stokholmskom centru za istočnoevropske studije, vjeruje da "Njemačka neće moći preuzeti vodeću ulogu umjesto Amerike". To bi za Berlin bila "neobična uloga", kaže on. Kao ekonomska teškašica, Njemačka se decenijama povlačila sa svjetske scene i nije tražila diplomatsko vođstvo, već je radije djelovala u skladu sa svojim saveznicima, nuklearnim silama SAD-om i Velikom Britanijom. Tako je bilo i sa isporukom zapadnih borbenih vozila Ukrajini, za koju je Berlin bio spreman tek nakon Vašingtona i Londona.

Njemački zahtjevi za suzdržanošću

To odgovara i raspoloženju u njemačkom društvu, kaže Umland. Anketa koju je u novembru 2023. godine sprovela Fondacija Kerber pokazala je da većina Nijemaca ne želi da Njemačka preuzme vodeću ulogu u svijetu. Protiv je 71 odsto Nijemaca koji smatraju da Njemačka ne bi trebalo da preuzme vođstvo u Evropi, osim ekonomsko. A više od polovine, 54 odsto, smatra da bi Njemačka trebalo da bude suzdržanija u međunarodnim krizama.

I Umland primjećuje da Berlin nema "dovoljno resursa za vojnu pomoć" Ukrajini. "Njemačka nije vojna supersila", kaže stručnjak. U tome leži određeni paradoks. S jedne strane, prema podacima Stokholmskog instituta za međunarodna istraživanja mira (SIPRI), Njemačka ima snažnu industriju naoružanja i nalazi se na petom mjestu po izvozu oružja u svijetu. S druge strane, Njemačka se oslanja na NATO, jer zemlja ima samo mali sopstveni vojni kontingent koji nema značajne rezerve opreme i municije. Tek nakon ruske invazije u Ukrajinu, Njemačka je počela sa obimnim naoružavanjem, a trebaće godine da se nove narudžbine sprovedu.

Podrška Evrope Ukrajini

"Zemlja kao što je Velika Britanija rado bi preuzela vodeću ulogu kada je riječ o pomoći Ukrajini", vjeruje Umland. Ali evropske zemlje, uključujući i Veliku Britaniju, neće moći potpuno zamijeniti SAD u pogledu obima vojne podrške Kijevu, smatra on. Prema njegovom mišljenju, Evropljani su već pružili značajnu humanitarnu pomoć Kijevu i nastaviće to da čine, ali njihovi vojni resursi ne mogu da se uporede sa američkim. EU je nedavno priznala da neće moći da ispuni obećanje da će Ukrajinu do marta 2024. snabdjeti sa milion artiljerijskih granata i raketa. Usvajanje paketa pomoći od 50 milijardi evra za Ukrajinu tokom četiri godine kasnilo je zbog zatezanja Mađarske. Dodjela tih sredstava Ukrajini na kraju je odobrena na vanrednom zasjedanju Evropskog savjeta u Briselu od strane svih 27 šefova država ili vlada zemalja EU.

Ivan Haritonov iz Instituta za svjetsku ekonomiju u Kielu, ipak vjeruje da će evropska podrška rasti. Smatra važnim da se niz zemalja prebaci na "formate dugoročnog planiranja" u vezi sa pomoći Ukrajini. Njegova prognoza je da će Evropa znatno povećati svoje isporuke Kijevu, ali to bi moglo potrajati još godinama.

Ako Donald Tramp ponovo dođe na vlast u SAD-u, Ukrajina bi se suočila sa "ozbiljnim problemima", smatra Andreas Umland. To, međutim, ne znači da bi Evropa odbila pomoć. Jer, ako bi Rusija probila front, to bi značilo "milione izbjeglica iz Ukrajine u EU". Zato stručnjak očekuje da će Evropljani i dalje podržavati Kijev iz vlastitih interesa.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.