Politika prema Rusiji kao problem za novu njemačku vladu?

U koalicijskom sporazumu između Socijaldemokrata (SPD), Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP) postoji rečenica koja u teoriji zvuči dobro, ali bi se u praksi mogla brzo pokazati kao problem: "Njemačka vanjska politika treba biti usklađena između različitih resora vlade, kako bi se povećala koherentnost naših međunarodnih aktivnosti." Drugim riječima to bi se moglo sažeti na sljedeći način: "Želimo jedinstveno djelovati u geopolitičkom smislu."

Je li Sjeverni tok 2 "projekt privatnog sektora"?

To su lijepe želje, ali činjenica je da se kancelar Olaf Scholz (SPD) i njegova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) ponekad razlikuju u mišljenjima. To se dobro vidi na primjeru Rusije. Kao kandidatkinja za kancelarku u kampanji za savezne izbore, Baerbock se protivila puštanju u pogon plinovoda Sjeverni tok 2 kojim bi se ruski plin dopremao u Njemačku i dalje u Europu. Po njenom mišljenju, Njemačka bi time u svojoj energetskoj politici postala ovisna o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Scholz, s druge strane, taj plinovod smatra "projektom čisto privatnog sektora".

Nije isključeno da će sada Baerbock, kao ministrica vanjskih poslova, morati podržati stavove koje je odbacivala kao oporbena političarka. Teško da će ona moći zaustaviti Sjeverni tok 2. Njena posljednja nada je da će puštanje u pogon propasti zbog veta njemačke Savezne agencije za mreže. Ona je objavila da je malo vjerojatno da bi konačna odluka mogla biti donijeta u prvoj polovici 2022. – trenutno se provjerava usklađenost projekta s odredbama europskog prava.

Savezništvo s Amerikom

Spor oko plinovoda bi međutim i ranije mogao eskalirati u slučaju zaoštravanja ukrajinske krize. Baerbock je o tome razgovarala sa svojim američkim kolegom Antonyjem Blinkenom tokom svoje nastupne posjete Washingtonu. Na konferenciji za novinare je američki političar naglasio kako je dogovoreno "da ćemo zajedno s našim europskim partnerima poduzeti učinkovite mjere ako Rusija bude koristila energiju kao oružje ili ako dođe do daljnjih agresivnih akcija".

Jasno upozorenje koje je njemačka ministrica uputila Putinu je i u interesu kancelara Scholza. Retorički se Baerbock zadržala u okvirima onoga što se općenito navodi u koalicijskom sporazumu kada je riječ o Rusiji: "Zahtijevamo hitan prekid pokušaja destabilizacije Ukrajine, nasilja na istoku Ukrajine i nezakonite aneksije Krima."

Kancelar želi određivati politiku prema Moskvi

Nitko ne vjeruje da će Putin poluotok koji je anektiran 2014. godine vratiti Ukrajini – mada naravno ni Scholz ni Baerbock to ne bi javno rekli. Kako ne bi oslabili svoju poziciju u odnosu na ruskog predsjednika, ključna je blisko koordinirana strategija između kancelarskog ureda i Ministarstva vanjskih poslova. No pitanje je vide li svi to tako.

Tradicionalno dobro umreženi tabloid "Bild" tu blisku koordiniranost naime dovodi u sumnju. Prema njegovim navodima, koje dosada nitko nije potvrdio, kancelar želi voditi glavnu riječ kada je posrijedi politika naspram Rusije. Navodno se tu pokušava ostvariti nešto poput „novog početka". U tom se kontekstu planira sastanak Scholza i Putina, vjerojatno u siječnju/januaru.

Ako se ta nagađanja pokažu kao točna, to i ne bi bilo veliko iznenađenje. U njemačkom ustavu jasno stoji da "kancelar utvrđuje smjernice politike i odgovoran je za njih. U okviru ovih smjernica, svaki savezni ministar samostalno i na vlastitu odgovornost upravlja svojim područjem."

"Treba nam nova istočna politika"

Drugim riječima: Olaf Scholz je šef. Vanjska politika se uvijek vodila u kancelarskom uredu, a taj je utjecaj još porastao za vrijeme vladavine demokršćanke Angele Merkel od 2005. do 2021. godine. Ona je u 16 godina svog mandata značajno oblikovala imidž Njemačke u svijetu. Njen nasljednik, čini se, želi na tim osnovama nastaviti, ali i postaviti nove naglaske: "Ono što nam treba je nova istočna politika", rekao je Scholz kao kandidat za kancelara u razgovoru za DW.

Ukrajina u centru pažnje

U tom intervjuu je Scholz rekao i što očekuje od Moskve: prihvaćanje činjenice "da će doći do daljnje integracije Europe". Dugoročno, to bi moglo značiti članstvo Ukrajine u EU-u i NATO-u. Da Vladimir Putin do toga ne drži mnogo, to je poznato. Ipak, kancelar Scholz se oslanja na doktrinu koja se u vrijeme kancelara Willya Brandta nazivalo "promjenom kroz zbližavanje".

U odnosu na Rusiju, koalicijski sporazum kaže: "Svjesni smo važnosti obimnih i stabilnih odnosa i nastavit ćemo im težiti. Spremni smo za konstruktivan dijalog." No, da bi ovaj dijalog uspio, Olaf Scholz i Annalena Baerbock moraju biti usuglašeni u njemačkoj vanjskoj politici. Hoće li im to uspjeti, vidjet će se uskoro.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu