Pobjeda AfD-a: noćna mora za migrante?

Nedavno u vlaku, opet ista priča. Kondukterka je kontrolirala karte, svi putnici su izvadili svoje pokaze i karte, a samo je Nour Al Zoubi, kao jedina osoba u vagonu, uz kartu morala predočiti i osobnu iskaznicu. Ako to ne učini, zaprijetila je kondukterka, ona će odmah zvati policiju. Za rođenu Sirijku su situacije poput ove već odavno normalnost. „Postoji taj svakodnevni rasizam“, kaže ona za DW. „Ali nakon šest godina u Geri ja sam se na to navikla i uglavnom se znam nositi s tim.“

Al Zoubi radi kao referentica u Vijeću za izbjeglice savezne zemlje Tiringije, i ne razmišlja o selidbi – pa čak ni u slučaju da na pokrajinskim izborima pobijedi Alternativa za Njemačku (AfD). Stranka koju je Služba za zaštitu ustavnog poretka klasificirala kao „desno ekstremnu“ organizaciju. Tiringija je njezina domovina, kaže ova socijalna radnica, koja je 2020. dobila nagradu Grada Gere (oko 95.000 stanovnika) za integraciju, konkretno za jedan novinski projekt s izbjeglim ljudima. Nakon zgode u vlaku dvije starije žene su je ohrabrile i pružile podršku - možda je i to razlog zašto je odlučna u namjeri da ostane u Geri.

„Broj birača AfD-a je porastao, ali isto tako i broj Nijemaca koji se angažiraju oko kulture dobrodošlice (Willkommenskultur, nap. red.)“ Sirijka ipak kaže da zna i neke ljude koji razmišljaju o tome da napuste Tiringiju u slučaju da AfD zabilježi izbornu pobjedu. „Ali nemaju baš svi migranti i migrantkinje iz Tiringije tu mogućnost. Izbjeglice i tražitelje azila zakonske restrikcije obvezuju na to da moraju ostati tri godine u Tiringiji.“

A u toj saveznoj zemlji se već odavno zaoštrio ton prema migrantkinjama i migrantima. Prošlotjedni napad nožem u Solingenu, odnosno trostruko ubojstvo za koje se tereti jednog sirijskog državljanina, vjerojatno će dodatno utjecati na pogoršanje raspoloženja.

Al Zoubi je svjesna da mora biti oprezna. Oprezna kada vidi da ljudi u publici tijekom nastupa šefa tirinškog ogranka AfD-a Björna Höckea u prosincu 2023. uzvikuju nacističke parole. Ili kada se svakog ponedjeljka u gradu okuplja povorka ljudi koji na ulicama uzvikuju poruke usmjerene protiv migranata. Čega se ona boji u slučaju snažnog zaokreta udesno na nedjeljnim izborima? 

„To znači da ćemo u javnom prostoru biti izloženi još većoj dozi rasizma. Da to neće ostati samo na verbalnim uvredama, već da će biti i fizičkog nasilja. Toga se bojim, pogotovo kad čujemo što se nedavno događalo u Velikoj Britaniji, u Southportu.“ 

Strahovi migranata od pobjede AfD-a

Al Zoubi nije usamljena kad se radi o mračnom pogledu u budućnost. 150 kilometara istočnije od Gere i Ismaila Davula iz Dresdena muče iste misli. Rođen je u Turskoj, 2006. je došao u Njemačku na studij, u Sasku. I već jedanaest godina radi u Vijeću za strance u Dresdenu. Davul se prvenstveno brine o mladim migranatima, ali ima sluha i za brige njihovih roditelja.

„Neki su me već pitali u kojem smjeru ide ovo što se događa u Saskoj? I što bi to značilo ako AfD pobijedi? Hoće li se naša životna situacija onda promijeniti? Raspoloženje ja posve jasno: sve ljude doista muči strah.”

I Davul često čuje za ljude koji razmišljaju o selidbi iz Dresdena u slučaju da AfD pobijedi na izborima u Saskoj. Onda on sa svojim timom pokušava umiriti te ljude. Kaže da će se demokratske stranke u gradskom vijeću boriti protiv skretanja udesno, kaže im da se situacija neće promijeniti preko noći, ili da će i ubuduće na licu mjesta djelovati vijeće za strance, odnosno razne organizacije civilnog društva. No, dio tužne slike u gradu je i činjenica da su migrantkinje i migranti sve češće meta raznih napada, kako za DW potvrđuje i socijalni radnik Davul.

"U prošlosti su to bili vrlo rijetki pojedinačni slučajevi napada na nekog migranta. Tada je medijska pažnja bila puno veća, slalo se poruke da se tako nešto ne smije događati. A danas čujemo da svaki dan napadnu neku migrantkinju ili nekog migranta, da ih se vrijeđa ili da se čak pljuje na njih. Zbog izgleda, zbog boje kože ili dijalekta. Na ulici je to danas nažalost tako.“ 

Ne boje se svi migranti pobjede AfD-a...

A dok su mnogi migranti zabrinuti mogućnošću da AfD pobijedi na izborima u Tiringiji i u Saskoj, ima i onih migranata koji će zaokružiti AfD na izbornim listićima. Desničarsku, dijelom i ekstremno desno stranku koja često huška protiv izbjeglica, stranku koja je u javni prostor ubacila i pojam „remigracije“. Kako je to moguće? AfD cilja primarno na podršku birača turskog podrijetla koji inače biraju Erdogana, i na Nijemce koji potječu iz Rusije (“Russlanddeutsche”), kaže za DW Özgür Özvatan, politički sociolog s berlinskog Humboldtovog sveučilišta.

„Cilj je ponajprije da se kod ljudi probudi nacionalni ponos, da se kaže kako u načelu nije ništa loše imati taj nacionalni ponos. Video s pro-Erdogan porukom, primjerice, emocionalno dira ljude turskog podrijetla. A za Nijemce ruskog podrijetla se koristi sljedeći narativ: da su se morali odreći svog jezika, da se od njih zahtijevalo da što je prije moguće počnu pričati njemački, da su još uvijek nevidljivi u društvu i da su se prije 30 godina morali odreći svega.”

Poruka koju AfD dakle upućuje biračima migrantskog podrijetla je jasna: vi ste nakon dolaska u Njemačku morali krvavo raditi da nešto steknete, a novim, današnjim izbjeglicama se sve poklanja. Ta teza, kako kaže Özvatan, nije točna, ali ona cilja na ono što ljudi misle da je istina, ono što osjećaju. Pogotovo na društvenim mrežama poput TikToka se AfD jako trudi oko mladih migrantkinja i migranata, u to se ulaže puno novca, a angažira i influencere migrantskog podrijetla. Računica je jasna, kaže nam Özvatan: AfD samo uz pomoć glasova ljudi migrantskog podrijetla može postati “Volkspartei”, narodna stranka koju podržavaju širi slojevi građana (ono što su do sada bili CDU ili SPD, nap. red.)

„AfD je naučio kako se na društvenim medijima komunicira sa svakom ciljnom skupinom. AfD je vrlo dobro shvatio da zahvaljujući algoritmima na platformama mogu ciljano plasirati suprotne pozicije. Za antidemokratske stranke to je svijet u kojem one imaju strukturnu prednost nad konkurencijom: reducirani izričaj i lažni sadržaji imaju virulentniji potencijal.”

Pojednostavljeno govoreći: takvi sadržaji se puno brže šire društvenim mrežama.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu