Plin kroz Sjeverni tok 1 je etapna pobjeda za EU

Preko plinovoda Sjeverni tok 1 u četvrtak je, nakon desetodnevnog remonta, opet potekao plin iz Rusije u Evropu, made ne maksimalnim kapacitetom. Unatoč tome je to u Evropi, i to posebice u Njemačkoj, izazvalo olakšanje. U najvećoj europskoj zemlji i u najvećem evropskom gospodarstvu je postojala bojazan da bi Rusija, uz ovaj ili onaj izgovor, u potpunosti mogla zatvoriti ovaj najvažniji plinovod.

Putin oružje zvano plin ne ispušta iz ruku

No ruski predsjednik Vladimir Putin očito ne želi ispustiti iz ruku ovo omiljeno i još vrlo moćno oružje. Da je kojem slučajem koncernu Gazprom naredio da više ne obnovi isporuku plina preko Sjevernog toka, to bi značilo da je definitivno iza sebe porušio sve mostove. U međuvremenu ni najnaivniji Nijemci više ne sumnjaju u to da je u Rusiji, posebice sada u vrijeme rata u Ukrajini i potpune konfrontacije sa Zapadom, upravo Putin taj koji osobno donosi ovakve strateške odluke.

U slučaju potpunog prekida dotoka plina preko Sjevernog toka 1, Evropska unija bi odmah aktivirala najviši stupanj energetskog vanrednog stanja i primijenila već pripremljene planove za opskrbu energijom u slučaju najveće nužde. To bi značio i embargo uvoza ruskog plina kojeg međutim ne bi uvela EU nego sama Rusija. Nakon toga bi za Rusiju bilo teško spontano opet u kratkom roku obnoviti isporuku. To bi međutim za Moskvu značilo priznanje da Gazprom bez mušterija u Europi zapravo ne zna kuda bi s ogromnim količinama plina kojeg eksploatira u zapadnom Sibiru.
I tako će ovaj državni koncern i dalje zarađivati devize za državnu blagajnu što je posebice u ovom trenutku kada je ruski ugljen gotovo iščezao s europskog tržišta a s naftom bi se to trebalo dogoditi do kraja godine, vrlo važno. No Moskvi je održavanje Sjevernog toka 1 u pogonu mnogo važnije kao sredstvo kojem će i dalje biti u stanju Europu prijetnjama o potpunom obustavljanju isporuka plina držati u stanju straha.

Gazprom i dalje može ucjenjivati Evropljane

Gazprom će i dalje moći, pozivajući se na neisporučene turbine i ostale tehničke detalje, po volji iznenada smanjivati dotok plina, kao što se to posljednji put dogodilo sredinom juna (lipnja), kratko uoči posjeta čelnika Njemačke, Francuske, Italije i Rumunjske Kijevu gdje je Ukrajini pružena podrška glede kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji. Putin će i dalje, kao nedavno u Teheranu, moći najavljivati da se količina plina kroz Sjeverni tok 1 mora smanjiti na jednu petinu kapaciteta ili će tražiti puštanje u pogon Sjevernog toka 2.

U takvoj ponižavajućoj situaciji Evropi, te posebice Njemačkoj kao jednom od glavnih krivaca za trenutnu ovisnost o ruskom plinu, ne preostaje ništa drugo nego da stisnu zube i izdrže kako bi dobili na vremenu. Vremenu koje je potrebno kako bi se spremnici za zimu napunili što je više moguće.

Ovisnost o Rusiji će se od sljedeće godine osjetno smanjivati
Trenutno su europski spremnici u prosjeku oko 65 posto popunjeni, što je zadovoljavajuća razina.To cilj popunjavanja na 80 do 90 posto unutar sljedećih tri mjeseca čini realističnim. Pritom treba reći da su Poljska, Švedska i Danska ovaj cilj već ostvarile dok se Češka, Španjolska i Francuska tom cilju približavaju. Njemačka je na 65 posto.

Uz pune spremnike se otvara mogućnost sniženja trenutno astronomskih cijena plina. No za Evropu je trenutno nešto drugo važnije: pod svaku cijenu stvoriti dovoljne zalihe kako zimi ne bi došlo do drastične nestašice energije ili čak prisilnih isključivanja industrijskih potrošača. To bi sa sobom moglo donijeti lančanu reakciju, ukidanje proizvodnje čime bi bio otvoren put ka recesiji i gospodarskoj krizi.

Sve se vrti oko nastupajuće zime. Već sljedeće godine bi se situacija trebala poboljšati jer bi trebale biti povećane količine plina preko plinovoda iz drugih zemalja a očekuje se i otvaranje terminala za ukapljeni plin (LNG) što bi također trebalo smanjiti pritisak. Učinak bi trebale pokazati i mnogobrojne mjere štednje energije. Njemačka vlada polazi od toga da bi do ljeta 2024. ovisnost o ruskom plinu mogla postati stvar prošlosti.

Najvažniji zadatak: napuniti spremnike

No trenutno je ovisnost još uvijek prevelika što cijelu EU čini lakim ciljem za političke i gospodarske pritiske. Što opet ograničava mogućnost pomoći Ukrajini. Stoga je sada najvažnija zadaća EU-a napuniti svoje plinske spremnike. Kako bi se ostvario ovaj cilj, moraju se trpjeti Putinove igrice i ako treba čak i prihvatiti.
Vjeruje li Putin da pomoću plina Evropu drži u šaci? Neka to i dalje misli. Neka se raduje iluziji da će to i u budućnosti biti moguće. Neka se veseli! Htio je da mu se vrati Siemensova plinska turbina koje je bila na remontu u Kanadi? Ispravno je da se ta turbina i vrati. Hoće li mu biti potrebna još i druga oprema za popravak Sjevernog toka 1? U ovakvoj situaciji je potrebno, kao u pravom ratu, privremeno odstupiti s nekih položaja, kako bi se zadržala ukupna borbena spremnost.

I dok Putin igra svoje plinske igrice i ruskoj publici preko TV-a poručuje kako se sve odvija po njegovom planu, EU će popunjavati svoje spremnike plinom. S ove točke gledišta ponovno uspostavljanje dostave plina preko Sjevernog toka 1, pa makar i u ograničenoj količini, predstavlja etapnu pobjedu za Evropu. Evropljani su time dobili i na vremenu i na plinu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu