Plenković u BiH: Više od rutinske posjete

Prvi službeni, dvodnevni posjet hrvatskog premijera imao je uobičajen protokol. Ipak, uočljive su male ali značajne razlike spram dosadašnjih posjeta najviših dužnosnika Republike Hrvatske.

Premijer je sa svojim izaslanstvom u Sarajevu posjetio predsjedatelja vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i ministre u Vijeću ministara, Predsjedništvo BiH, kardinala Vinka Puljića, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, čelnike i predstavnike Hrvata u Općini Kiseljak, ali i reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH  Huseina ef. Kavazovića.

Susret hrvatskog premijera s poglavarom IZ BiH

Upravo posjeta poglavaru Islamske zajednice u BiH do sada nije bila uobičajena u protokolarnom popisu aktivnosti najviših hrvatskih državnih dužnosnika.

Prilikom ovog susreta posebno je naglašeno iskustvo Islamske zajednice u Hrvatskoj kao "organskog dijela Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini" i to u okviru prava i sloboda njenih članova.

"Vrlo je značajno, da su i muslimani u Hrvatskoj dali doprinos razvoju Republike Hrvatske. Islamska Zajednica u BiH ima dobre odnose s Katoličkom crkvom u BiH i želja je svih da ti odnosi imaju pozitivan učinak na kvalitetan odnos među muslimanima i katolicima", stajališta su i premijera Plenkovića i reisa Kavazovića. Oba vjersko-politička visoka dužnosnika složili su se da se otvorena pitanja trebaju rješavati dijalogom i dogovorom političkih predstavnika naroda i građana BiH, bez prerastanja u ekscese.

Reis Kavazović pri tom je naglasio zabrinutost oko provedenog referenduma u entitetu Republika Srpska.

"Od Vlade Republike Hrvatske očekujem suradnju i podršku cjelovitosti Bosne i Hercegovine kao i pomoć u njenim naporima na euroatlantskim integracijama", kazao je reis svome visokom gostu.

Posjeta Mostaru i potvrda podršci Hrvatima u BiH

Hrvatski premijer posjetio je političke, znanstvene, kulturne i vjerske institucije Hrvata u tom gradu, mjesta uobičajenog posjeta visokih i svih dosadašnjih visokih dužnosnika iz Hrvatske.

On se sastao s rektoricom Sveučilišta u Mostaru dr.sc. Ljerkom Ostojić i članovima Senata, kao i ravnateljem Sveučilišne bolnice Mostar dr. Antom Kvesićem i Upravnim odborom, održao je i sastanak s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora (HNS), posjetio je Hercegovačku franjevačku provinciju Uznesenja Blažene Djevice Marije i Franjevački samostan sv. Petra i Pavla gdje se susreo sa provincijalom fra Miljenkom Štekom. Obišao je i Dom za siromašne studente Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u izgradnji kao i Hrvatsko narodno kazalište u izgradnji.

Upravo Sveučilište Mostar, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Hrvatsko narodno kazalište i Hercegovačka franjevačka provincija godinama su institucije od značajne financijske skrbi susjedne Hrvatske te su teme razgovora bili urađeni i planirani projekti kao i još planovi oko konkretnijeg nastavak dosadašnje suradnje.

HDZ Hrvatske i HDZ BiH bili su suprotnih stavova oko referenduma

Također, tijekom sastanka s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora i predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem ponovno je naglašeno da nova hrvatska vlada Bosnu i Hercegovinu stavlja na prvo mjesto svojih vanjskopolitičkih aktivnosti, a da je položaj Hrvata, njihova ravnopravnost i konstitutivnost, trajna zadaća.

Iako je premijer Plenković, dan ranije u Sarajevu kazao kako je hrvatska vlada i HDZ Hrvatske u tijesnom kontaktu sa svim predstavnicima institucija BiH, kao i sestrinskim strankama u okviru EPP-a, posebno s HDZ-om BiH, jedno od neugodnijih novinarskih pitanja u Mostaru bili su donekle suprotni stavovi ove dvije sestrinske stranke. Posebno kada je riječ o održanom referendumu u Republici Srpskoj.

"Kada je riječ o dijalogu koji vode legitimni politički predstavnici u BiH, na njima je da nađu najbolja rješenja kako ići naprijed. Stavovi Hrvatske o svim pitanjima u BiH su bili potpuno jasni, uključujući i posljednje oko referenduma u Republici Srpskoj", rekao je Plenković u Mostaru.

Hrvatska ima zadatak od EU-a?

"Od nas EU očekuje kvalitetnu ekspertizu i sugestiju za rješenja", zaključio je Plenković tijekom boravka u BiH. Nekoliko puta istaknuo je otvorenost i prijateljski angažman stručnjaka iz Hrvatske kada je u pitanju euroatlanski put BiH, članstvo u NATO-u, ali i najbolja priprema za Upitnik koji BiH u prosincu očekuje od EU-a i konačnom statusu zemlje kandidatkinje.

"Hrvatska će pomoći i prijateljima u Makedoniji, očekujemo nastavak i europskog puta Crne Gore, a ratificirati ćemo pristupni sporazum Crne Gore za Sjevernoatlanski savez, kontiunirano smo u dijalogu i s Kosovom i s Albanijom kao i sa svim državama susjedama koje poznajemo možda bolje nego europski partneri", kazao je hrvatski premijer.

Hrvatski premijer nije u 'praznoj posjeti'

Profesor dr.sc. Mile Lasić sa Sveučilišta Mostar za DW komentira da je prva posjeta inozemstvu novog hrvatskog premijera upravo u onom duhu kako je i najavljena - dobrosusjedstva i ambicije da se BiH osnaži i podupre u njenom europskom putu i integritetu.

"Posve je drugo pitanje ima li Hrvatska sama tu vrstu kapaciteta ili se ovo odvija u suradnji i uz potporu drugih važnih zemalja EU-a i zemalja tzv. pojačane medijacije. Ja se, kao neovisni politički promatrač i profesor europskih integracija, nadam da je sve ovo što gospodin Plenković radi u dogovoru sa središnjim zemljama pojačane medijacije prema BiH te da to i neće biti jedna prazna i rutinska posjeta te da će od ovog imati koristi svi konstitutivni narodi i građani BiH", zaključuje profesor Lasić.