Plenković: "Doveo sam u Zagreb finale Lige prvaka"
21. novembar 2019
Najmoćniji europski politički blok u Zagrebu dva dana, osim stranačkih izbora, raspravlja i o borbi protiv klimatskih promjena, budućnosti zapadnog Balkana, digitalizaciji, migracijama te o politikama za mlade. Domaćin i šef HDZ-a Andrej Plenković onima koji minimiziraju ova događanja poručuje da su u krivu te kaže da je „doveo finale Lige prvaka EPP-a u Zagreb", kao i da nije slučajno da se sve to događa na 30. obljetnicu osnivanja HDZ-a.
O klimi i proširenju
Stavljanje klimatskih promjena na dnevni red posljedica je i trendova i nužnosti. Naime ta je tema do sada bila poprilično odbojna konzervativnim politikama, ali stvari će se i službeno danas promijeniti. „Između agresivnih politika zelenih, zbog kojih mnogi gube poslove, i industrije, postavit ćemo se kao netko tko govori o klimatskim promjenama. Znamo da se klimatske promjene događaju i znamo da se treba boriti protiv njih. Želimo to raditi na naš način“, poručio je glavni tajnik pučana Antonio Lopez-Isturiz na uvodnoj tiskovnoj konferenciju u zagrebačkoj Areni. „EPP sada treba iskreno kazati koji su smjerovi u kojima želi ići i koje posljedice to donosi“, dodao je Joseph Daul ukazujući na društvene promjene i potencijalni gubitak radnih mjesta kroz borbu protiv klimatskih promjena.
Što se proširenja Europske unije na zapadni Balkan tiče, Plenković je istaknuo kako je greška to što nije postignut konsenzus oko otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. „Svi pučani su bili „za". Bizarno je da su dvije socijalističke vlade blokirane od dviju drugih socijalističkih vlada. Ideje predsjednika Emmanuela Macrona vidim u kontekstu želja za poboljšanjem općeg funkcioniranja Unije“, kazao je Plenković o stavovima francuskog predsjednika koji se u ovom trenutku protivi daljnjem širenju Unije.
„Ali članak 49. Ugovora u EU kaže da svaka država koja zatraži, može postati članica. Nema te politike ili zaključka koji mogu derogirati to pravo. Već sam pregovarači okvir koji se koristi za Srbiju i Crnu Goru ima mogućnost suspenzije svakog poglavlja i vraćanje na već privremeno zatvorena poglavlje“, komentirao je Plenković odbijenicu koju su Albanija i Sjeverna Makedonija dobile uz najavu da će pučani u Zagrebu usvojiti rezoluciju kom će ukazati na potrebu razlikovanja trenutka otvaranja pregovora i procesa koji slijedi. „Hrvatska je pregovarala 2.096 dana. Srbija je već prošla već toliko dana, a nije ni na pola procesa", ilustrira šef HDZ-a.
Dolazi Merkel, a Orban je „u kazni"
Dolazak njemačke kancelarke Angele Merkel i nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Layen, glavna su atrakcija ovog skupa, no posebno je mjesto rezervirano i za Wolfganga Shäublea, predsjednika Bundestaga, kojem će biti uručena posebna nagrada za zasluge tijekom ujedinjenja Njemačke. Osim navedenih, kongresu prisustvuju i austrijski premijer Sebastian Kurz, premijeri Bugarske, Latvije, Grčke, Rumunjske, Moldavije, Norveške i Irske te predsjednici Švicarske i Cipra. U Areni će biti talijanski, ukrajinski i slovenski oporbeni čelnici Silvio Berlusconi, Julija Timošenko i Janez Janša. Kako je njegova stranka Fidesz u ožujku suspendirana zbog kršenja demokratskih standarda, pozivnicu za ovaj događa nije dobio mađarski premijer Viktor Orban.
Vučić je nedolaskom spasio Plenkovića i Grabar-Kitarović
I jedan nedolazak izazvao je pozornost javnosti. Naime, tjednima prije samog događaja raspravljalo se o dolasku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, ujedno i predsjednika Srpske napredne stranke. Iako ga je EPP najavio, Vučić, koji je za hrvatsku javnost persona non grata, posebno u danima obilježavanja pada Vukovara, otkazao je svoje sudjelovanje.
„Pojedini krugovi u hrvatskom društvu ne mogu naviknuti na snažniju ulogu Srbije i na činjenicu da se Srbija ekonomski podiže, a i politički nije više na koljenima“, objasnio je Vučić dodajući da se nije uplašio, ali i da ne želi svojom prisutnošću kvariti položaj Srba u Hrvatskoj. Ovakav scenarij najbolje je što se moglo dogoditi premijeru i šefu HDZ-a Andreju Plenkoviću i HDZ-ovoj kandidatkinji za novi predsjednički mandat Kolindi Grabar-Kitarović, koja je još uvijek kritizirana zbog toga što je u veljači 2018. u Zagrebu ugostila srbijanskog kolegu.
HDZ je zadovoljan
Ipak kongres europskih pučana najveći je odjek u domaćoj javnosti izazvao zbog namjere HDZ-a da dio događaja održi u saborskoj palači, za što je EPP bio spreman platiti 74.448 kuna. Na ovu su namjeru žestoko reagirali i oporba i javnost, optužujući HDZ za privatiziranje središta hrvatske predstavničke demokracije. HDZ je priopćio da su pučani proteklih godina sjednice Predsjedništva i Skupštine organizirali u dvoranama nacionalnih parlamenata Litve, Danske, Finske te i u samom Europskom parlamentu. Na kraju je vodstvo EPP-a odustalo od ove ideje koja je ocijenjena štetnom za ugled pučana koji nakon svibanjskih izbora drže 182 od 751 mandata u Europskom parlamentu te okupljaju 84 stranke iz 43 države.
Što se samih izbora tiče, hrvatski pučani nisu kandidirali nikoga na neku od navedenih funkcija te su sva očekivanja od kongresa svedena na bildanje ugleda, ali i bilateralne susrete koje bi Andrej Plenković trebao održati s uglednim europskim političarima. Logičan je to nastavak, poručuju HDZ-ovci, velikih stranačkih uspjeha: izbora nekadašnje ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović-Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe te imenovanje europarlamentarke Dubravke Šuice za potpredsjednicu Komisije .