Picula za DW: Članice EU-a nemaju konsenzus o Srbiji

Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, uvrstit će studentske prosvjede u Srbiji i reakcije vlasti u svoj godišnji izvještaj.

To je Picula potvrdio u intervjuu za DW, rekavši da očekuje mnogo amandmana od drugih kolega.

Upitan za podršku vlastima u Beogradu od vlada drugih zemalja, Picula kaže da ga ne čudi podrška iz Pekinga ili Moskve, dok Europska unija nije jedinstveni politički prostor kada je riječ o institucijama.

„Europski parlament je vrlo rano i vrlo jasno izrazio neke stavove o onome što se događa u Srbiji. Pogotovo smo bili prilično jasni, i ja osobno, o nasilju koje se bilježi na ulicama Beograda", kaže hrvatski parlamentarac.

„Vrlo jasno sam kazao da nitko ne može dovesti u pitanje ustavno pravo građana da izražavaju svoje nezadovoljstvo odlukama vlasti, bilo da one postoje ili da ih nema", dodaje on za DW.

Nema konsenzusa

Picula podsjeća da su razne stranačke obitelji iz Europskog parlamenta iznijele slične ocjene, ali da su Europska komisija i Europsko vijeće „rezervirani".

„Naime, vrlo je teško, i zapravo je to i potrebno, postići neku vrstu konsenzusa, kako bi bilo koji glasnogovornik Vijeća i Europske komisije izrekao bilo što vašim kolegama novinarima."

„Očito, do takvog konsenzusa se ne dolazi lako. Podsjetio bih da je nažalost Europska unija već duže vremena podijeljena oko toga što se zapravo događa na Bliskom istoku u Pojasu Gaze, jer različite države članice imaju neke nacionalne dioptrije, kanaliziraju zbivanja u pojedinim dijelovima svijeta, pa tako i u Srbiji", dodaje Picula. 

On je kao „politički motiviranu" ocijenio odluku vlasti u Beogradu da protjera 13 aktivista iz Hrvatske i drugih zemalja EU-a koji su sudjelovali na jednoj konferenciji u Srbiji. Picula se zalaže za konkretniju reakciju Bruxellesa.

Vlasti u Beogradu su, kaže Picula, događanja u Srbiji pripisale „nekakvim centrima moći koji djeluju nevidljivom rukom iz inozemstva".

„Naravno da to nije točno, jer ako itko pomaže Srbiji već cijeli niz godina, to je Europska unija, i to vrlo opipljivim sredstvima iz fondova dajući podršku različnim područjima rada u Srbiji."

Picula kaže da zbog svega toga neće odustati od puta u Srbiju prije nego što dovrši izvještaj za Europski parlament. „Ja sam otvoren za dijalog, a tko će se odazvati, vidjet ćemo."

Kaže, ako nositelji srpske vlasti ne žele razgovarati s njim, to bi bilo derogiranje Europskog parlamenta. „I onda se, prekosutra ili za koji period u budućnosti, ne treba čuditi, možda, i isto takvom odgovoru građana EU-a kada bude došla na red i kandidatura Srbije za članstvo."

Ispuniti preporuke ODIHR-a

Na pitanje DW-a bi li Europski parlament mogao posredovati u Srbiji nakon ostavke vlade i dilema o prijelaznoj vladi ili novim izborima, Picula podsjeća da je posredovanje EP-a dalo rezultate u Sjevernoj Makedoniji, ali do sada nije u Srbiji. 

On kaže da je važno da srpske vlasti primijene 25 preporuka ODIHR-a kako bi izbori bili kvalitetniji.

„Ako izbora bude –o je, naravno, potpuno legitimna odluka vlasti u Srbiji –i izbori će biti mjereni upravo kroz prizmu onoga što se na reformi izbornog sustava napravilo ili nije", kaže Picula. 

„Srbija je, zapravo, rekorder u održavanju izbora u redovnom i izvanrednom roku. Međutim, društvene tenzije nakon tih izbora su samo rasle. Na kraju krajeva, ukoliko izbori ne razrješavaju društvene dileme i konflikte, nego ih samo pojačavaju, onda ih je bolje ne održavati", dodaje on.

Kosovo važno, ali nije jedino

Govoreći o tome da EU još nije otvorio pregovarački Klaster 3, iako je Europska komisija rekla da su uvjeti ispunjeni, Picula navodi da je otvaranje klastera i politička poruka.

„Očito je jedan broj država članica procijenio da ne postoje dovoljni politički preduvjeti da se Srbiji daje ta koncesija, s obzirom na stanje u zemlji. I događaji koji su se dogodili kasnije, kao da su dali za pravo upravo toj vrsti opreza prema nastavku pregovaranja Beograda s Bruxellesom", navodi izvjestitelj za Srbiju.

On podsjeća da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, da je slabo usuglašena s vanjskom politikom EU-a, te da iznad cijelog procesa stoji poglavlje 35, odnosno odnosi s Prištinom.

Na pitanje DW-a jesu li onda vlasti Aleksandra Vučića u pravu kad kažu da bi, ako Srbija prizna Kosovo, svi drugi problemi bili zaboravljeni, Picula tvrdi da ne bi, iako bi konačni sporazum Beograda i Prištine uklonio veliki dio prepreka.

„Međutim, za Srbiju postoji još niz otvorenih problema, koji, kažem, neće nestati i rad na njima sigurno je važan jednako kao i ovo pitanje s Kosovom."

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu