1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
DruštvoRusija

Patnje Belgoroda pod ukrajinskom vatrom

Aleksej Strelnjikov
10. januar 2024

Ruski grad Belgorod je skoro dvije nedelje izložen svakodnevnom granatiranju od strane ukrajinske vojske. Ima na desetine mrtvih i povrijeđenih. Šta kažu stanovnici ovog grada na granici između Rusije i Ukrajine?

https://p.dw.com/p/4b1kJ
U centru Belgoroda rupe od granata
U centru BelgorodaFoto: Yevgeny Silantyev/Tass/picture alliance

Ruske vlasti su evakuisale prvih 300 stanovnika Belgoroda u susjedne gradove nakon što je grad ponovo bio izložen granatiranju iz Ukrajine. Belgorod sa oko 350.000 stanovnika na rusko-ukrajinskoj granici meta je ukrajinskih napada skoro svaki dan. To traje skoro dvije nedelje i predstavlja odgovor Kijeva na pojačane ruske napade na Ukrajinu.

Najjači raketni napad do sada na centar grada Belgoroda dogodio se 30. decembra 2023. Poginulo je 25-oro ljudi, među kojima četvoro djece. Više od 100 drugih ljudi je povrijeđeno. Moskva naglašava da u centru Belgoroda nije bilo vojnih objekata i da se radilo o ciljanom napadu na civilnu infrastrukturu.

Ukrajinska vojska je, s druge strane, nezvanično saopštila a mediji prenijeli da je napad bio usmjeren na ruske vojne objekte, ali da su geleri od granata pali u centar Belgoroda zbog „fatalne greške" u radu ruskog sistema protivvazdušne odbrane (PVO).

Vatrogasci gase zapaljeni auto u Belgorodu
Nakon ukrajinskog napada na Belgorod 30. decembra prošle godineFoto: Russia Emergency Situations Ministry via Telegram/AP/picture alliance

Stanovništvo je bilo iznenađeno

Dan ranije, 29. decembra 2023. godine, deset regiona Ukrajine bilo je izloženo širokom raketnom napadu Rusije. Prema podacima ukrajinskih vlasti, više od 40 ljudi je poginulo, a najmanje 150 je povrijeđeno. Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ukrajinski gradovi su gotovo svakodnevno pod vatrom ruske artiljerije, projektila i dronova.

Granatiranje Belgoroda od strane ukrajinske vojske bilo je potpuno iznenađenje za mnoge ljude u gradu, rekla je za Dojče vele jedna 24-godišnja stanovnica ovog grada. Nazvaćemo je Kristina, jer želi da ostane anonimna.

Ona stanuje u centru grada, ali njena kuća je bila pošteđena u napadima od 30. decembra - za razliku od susjedne kuće koja je stradala od gelera.

Od tada se na njen rodni grad iz Ukrajine skoro svakodnevno puca, žali se Kristina. Granate i geleri su padali u raznim dijelovima grada, a i u njenom stanu su se čule eksplozije. U takvim trenucima se krije u kupatilu sa majkom i mlađom sestrom. Porodica je takođe nekoliko puta odlazila u podrum. "Ali nisam htjela više da idem tamo. Bolje je odmah umrijeti nego ležati pod ruševinama kuće", kaže Kristina.

Kristina kritikuje da ionako nema vremena za odlazak u podrum, jer se sirene oglašavaju tek nakon što počne bombardovanje. Grad ima problema i sa skloništima. Građani su na društvenim mrežama objavljivali fotografije nekih objekata koji su ostali zatvoreni i nakon granatiranja 30. decembra. Lokalne vlasti su, međutim, prije godinu dana saopštile da su pripremile 1.700 skloništa za hitne slučajeve.

"Tužna tišina"

„Grad je utonuo u žalosnu tišinu", kaže Kristina, opisujući raspoloženje u Belgorodu. "Na ulicama nema gužve. Tri najveća tržna centra više ne rade. Manje je javnog prevoza nego ranije. Svi događaji su otkazani." Sa druge strane, kursevi prve pomoći su dobro posjećeni.

Dvadesetogodišnji student Roman Jefimov kao dobrovoljac pomaže žrtvama ukrajinskog granatiranja. Roman sortira i isporučuje pomoć. Za DW kaže da se rijetko usuđuje da izađe na ulicu. Ipak, neće napustiti svoj Belgorod, jer „nema kuda“. I Kristinina porodica ostaje u gradu jer moraju da čuvaju njenu staru baku: „Ona više nigdje ne ide. Ne možemo da je ostavimo ovdje samu”.

Većina građana Belgoroda je zimske praznike provela kod kuće. Neki su razmišljali da napuste zemlju. Međutim, karte za voz za Moskvu brzo su rasprodate, još prvih dana januara. Manja naselja u okolini grada smatraju se bezbjednim mjestima za bjekstvo. „Ali koliko će još trajati bombardovanje?", pita se u razgovoru za DW jedan od stanovnika grada.

Stambena četvrt u Belgorodu
Stambena četvrt u BelgoroduFoto: REUTERS

Na društvenim mrežama se raspravlja o razlozima ukrajinskog granatiranja ovog grada. U grupi pod nazivom „U Belgorodu" na najvećoj ruskoj društvenoj mreži ВКонтакте (u kontaktu) sličnoj Fejsbuku, neki korisnici pozivaju na prekid takozvane specijalne vojne operacije, kako se u Rusiji zvanično naziva rat koji se vodi u Ukrajini. Drugi, međutim, kritikuju Kremlj što nije proglasio nacionalnu žalost nakon napada 30. decembra.

Zahtijevi za odmazdom

Međutim, sve češći su pozivi na „odmazdu“, „zauzimanje Harkova“ i granatiranje ukrajinskih gradova. Potreban je "Pohod na Kijev!" - piše jedna korisnica. „Ovo je ono što je Belgorod sada dobio kao odgovor na granatiranje šest ukrajinskih gradova 29. decembra", protivrječi joj druga.

Kristina iz Belgoroda kaže da joj je jedan poznanik poslao sliku sa fronta. Vidi se kako ruska vojska potpisuje granate riječima „Za Viktoriju Potrjazajevu" (majku dvoje male djece poginule u granatiranju Belgoroda – prim. ur.). Kristina primjećuje gorčinu na obje strane, i među Rusima i Ukrajincima: „Imala sam zaista dobre, liberalno nastrojene prijatelje. Ali čak i među njima ima onih koji na kraju kažu: bombardujte ih da ne bi pucali na nas". To je „veoma bolno i gorko", priznaje mlada žena.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu