Pakt o migracijama EU: Uprkos pomaka još puno posla

Predmet rasprave u EU parlamentu je potreba brzog usvajanja Pakta o azilu i migracijama. Evropska unija već godinama pokušava reformirati zajednički  Evropski sistem azila  - CEAS. Reformski paket sadrži nekoliko zakonskih prijedloga. Između ostalog, predviđa brže procedure na vanjskim granicama i obavezniju raspodjelu izbjeglica unutar EU. Trenutno o tome pregovaraju oba evropska zakonodavca:  Vijeće Evropske unije - to su predstavnici država članica - i Evropski parlament.

- pročitajte i ovo:  Njemačka: raste nezadovoljstvo migracijskom politikom

Raskrčite put za daljnje pregovore

Pregovori o dijelovima reforme blokirani su zbog neslaganja zemalja članica oko tzv. Krizne klauzule. U srijedu je Španija, koja predsjedava Evropskom unjom, konačno objavila da je postignut dogovor o ovoj uredbi. Krizna klauzula predviđa strože mjere u iznimnim situacijama, kada su države EU posebno pogođene prilivom migranata. U tom slučaju migranti se mogu zadržati duže vrijeme na vanjskim granicama ili se češće može koristiti ubrzani granični postupak. Sada bi o tome mogli ponovno krenuti pregovori sa Evropskim parlamentom.

Uoči dogovora, Gabriele Bischoff iz SPD-a je istakla da će ti pregovori biti žestoki i da temeljno pravo na azil neće biti dovedeno u pitanje. Ona poziva na zajednička rješenja a ne na podlijeganje "otrovu populizma”.

Manfred Weber, čelnik Evropske pučke stranke ističe da je ovaj  reformski paket možda najveća i najvažnija reforma  u ovom zakonodavnom periodu. "Ako ne uspijemo, bit će to program rasta za populiste”, upozorava ovaj demohrišćanin na plenarnoj sjednici.

Uzimanje vjetra u jedra desničarskim strankama

Desničarsko-populističke i desno orjentisane stranke optužuju EU za neuspjeh u borbi protiv ilegalne imigracije. Tako je danas Marco Zanni, član desničarsko-populističke stranke Lega i voditelj desničarskog Kluba poslanika „Identitet i demokratija" u svom govoru pred Evropskim parlamentom izjavio da se apsolutno ništa nije promijenilo u posljednjih deset godina od potapanja broda kod Lampeduze, kada je poginulo više od 300 ljudi. On smatra da dolaske migranata treba zaustaviti.

Dopredsjedavajući Kluba poslanika Zelenih Philippe Lamberts ima posve drugačiji stav. Kritizira što je Evropska unija odlučila postati tvrđava i što to sada treba propisati novim zakonima. Sada se radi o sprječavanju polazaka na put, jačanju granica, zatvaranju onih koji dolaze i sve to u saradnji s autokratskim diktatorima", izjavio je Lamberts.

EU je nedavno sklopila takozvani sporazum  o partnerstvu s Tunisom. Drugi sporazumi, na primjer s Marokom ili Egiptom, mogli bi uslijediti.

Solidarnost sa zemljama EU koje su najviše pod naletom migranata

U Evropskom parlamentu u narednu srijedu će se također raspravljati o solidarnosti. Iza ovog pitanja stoji uredba evropskog prava na azil pod nazivom Dublin II, prema kojoj je za prihvat izbjeglica ili migranta odgovorna država u kojoj izbjeglica ili migrant prvi put kroči na tlo EU. Države na vanjskim granicama Evropske unije godinama se žale da su preopterećene dolascima izbjeglica. Novi paket bi trebao dovesti do obavezne raspodjele migranata i izbjeglica ili omogućiti uplate novca odnosno  finansijske nadoknade, ako države ne žele prihvatiti izbjeglice. To odbijaju Mađarska i Poljska. Poljska zastupnica i bivša šefica vlade Beata Szydlo iz nacionalno konzervativne vladajuće stranke PiS istakla je tokom debate u EP da njena zemlja nikada neće pristati na prihvat ilegalnih migranata. Apsurdnim ova političarka naziva "prijedlog plaćanja umjesto primanja izbjeglica".

Potpredsjednik Evropske komisije Grk Margaritis Schinas je na kraju rasprave još jednom istakao aspekt solidarnosti i rekao kako je politički, pravno i moralno nepravedno ostaviti pet država EU-a

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu