1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ovo se Briselu ne sviđa

Srinivas Mazumdaru
7. juli 2018

Samit lidera zemalja Kine i Centralne i Istočne Evrope otvara mogućnost da se Peking predstavi kao šampion slobodne trgovine.

https://p.dw.com/p/30zK7
Kineski premijer po dolasku u Sofiju
Kineski premijer po dolasku u SofijuFoto: picture-alliance/Photoshot/L. Weibing

Kineski premijer Li Kećijang sastaje se danas sa liderima zemalja Centralne i Istočne Evrope u Sofiji u okviru Sedmog samita „16+1" koji okuplja Kinu i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope (CEEC), uključujući 11 članica Evropske unije. To su - Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latonija, Litvanija, Poljska, Rumunija, Slovačka i Slovenija, ali i zemlje koje nisu pripadnice EU kao što su Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija.

Još od kako je ustanovljena inicijativa „16+1" u 2012. godini, zapadni kritičari smatraju da ona predstavlja instrument Pekinga uz pomoć kojeg bi podijelio EU tako što bi se zemlje centralne i istočne Evrope približile Kini. Međutim, kreatori politike i analitičari iz Kine, kao i određene zemlje centralne i istočne Evrope odbacuju takvu procjenu. Kažu da je svrha ove platforme da njeguje dobre odnose i podstiče ekonomsku saradnju.

„Saradnja između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope je sastavni dio saradnje između Kine i EU. Na taj način se šalje pozitivan signal na svjetsku scenu za podršku slobodnoj trgovini", izjavio je stručnjak za evropske poslove sa kineskog Instituta za internacionalne studije Jin Ling za DW.

Lettland Treffen Regierungschefs aus Mittel- und Osteuropa mit Li Keqiang
Sastanak državnika Centralne i Istočne Evrope sa premijerom Kine Li Keqiangom 2016. godine. Foto: picture-alliance/dpa/V. Kalnina

Jačanje trgovinskih veza

Trgovina između dvije strane doživjela je nagli rast tokom protekle decenije, a ukupna razmjena iznosi oko 58 milijardi evra u 2017. godini. Kina je u proteklih nekoliko godina obećala ogromne iznose za infrastrukturne projekte vrijedne milijarde u regionu, uključujući i sektore koji su od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost, kao što su putevi, željeznice i elektrane.

U pokušaju da se privuče više kineskih investicija u region, uz ovogodišnji samit organizovan je poseban ekonomski forum u kojem učestvuje preko 250 kineskih firmi i 700 rukovodilaca iz zemalja centralne i istočne Evrope. „Naš glavni cilj jeste da se poveća prisustvo kineskog poslovanja u Bugarskoj, ali i u čitavom regionu", rekao je bugarski zamjenik ministra spoljnih poslova Georg Georgiev za Rojters.

Međutim, ovaj entuzijazam ne dijele svi širom Evrope, posebno u Briselu, gdje se povećano prisustvo Pekinga u ovim zemljama vidi kao prijetnja za jedinstvo, norme i vrijednosti Evropske unije.

Mnogi evropski zvaničnici brinu da će, u zamjenu za kineske investicije, zemlje centralne i istočne Evrope biti spremne da podrže Peking i spriječe EU da zauzme jedinstven stav o ključnim globalnim pitanjima kao što je podrška međunarodnoj vladavini prava i ljudskim pravima.

Podrška Pekingu

Ukazuje se na slučajeve kao što je odbijanje Mađarske da potpiše pismo u kojem se osuđuje mučenje pritvorenih advokata u Kini, 2017. godine. Isto tako, Grčka, koja je posmatrač u inicijativi „16+1" i najveći korisnik kineskog novca u posljednjih nekoliko godina – blokirala je deklaraciju EU protiv aktivnosti Pekinga u Južnom kineskom moru, 2016. godine.

U junu 2017. godine, Atina je ponovo blokirala stav EU u Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija u kojem se kritikuje Pekingov izvještaj o ljudskim pravima. Države centralne i istočne Evrope su od tada blokirale slične stavove EU protiv Kine.

Lideri ovih zemalja su takođe prihvatili inicijativu Pekinga „Kaiš i put" (BRI), koja predstavlja ambiciozan plan kineskog predsjednika Si Đinpinga za izgradnju i širenje transportne i trgovinske veze između Kine i zemalja Azije, Evrope i Afrike. Inicijativa „Kaiš i put" posmatra se kao sredstvo Pekinga da učvrsti svoju poziciju nove globalne supersile.

Uprkos znatnom porastu kineskih ulaganja u zemlje centralne i istočne Evrope u posljednjih nekoliko godina, regionu je pripalo manje od 10 odsto ukupnog priliva kineskih finansija u Evropu. Većina kineskih investicija i dalje odlazi u zapadnoevropske zemlje poput Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije.

U međuvremenu, oko 90 odsto investicija u zemlje centralne i istočne Evrope dolazi iz EU i SAD, što naglašava njihov daleko veći značaj za region.

Ipak, neki lideri ovi zemalja, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, vide bliže ekonomske veze sa Pekingom kao alternativu saradnji sa EU. „Centralnoj Evropi potreban je kapital kako bi izgradila nove puteve i gasovode. Ako EU nije u mogućnosti da obezbjedi dovoljno kapitala, mi ćemo ga prikupiti iz Kine", izjavio je Orban u Berlinu početkom ove godine.

Serbien Aleksandar Vucic Autobahnbau E-763
Projekat E-763 uz učešće kineskih investitora, Obrenovac, 1.mart 2017.Foto: picture-alliance/Photoshot/N. Cabric

Iznevjerena očekivanja

Uprkos ambicioznoj retorici o produbljivanju partnerstva, neke zemlje žale se na nepovoljne rezultate kada je u pitanju izvršavanje najavljenih projekata.

Lista završenih projekata ostaje kratka, s obzirom na to da su krajem 2017. godine završeni samo most u Srbiji i autoput u Makedoniji. „Neki veliki projekti su odloženi, što odražava trenutni nedostatak povjerenja između Evrope i Kine. Ovo bi trebalo da bude riješeno kroz dijalog", rekao je kineski analitičar Jin Ling.

Neki su počeli da se žale i na uslove ugovora i finansiranja. Posmatrači kažu da su kineske pozajmice za infrastrukturu često bile povezane sa kineskim izvođačima i radnom snagom koja obavlja posao koristeći kineske materijale, čime malo doprinose lokalnom ekonomskom razvoju.

Neke kineske investicije u zemljama centralne i istočne Evrope mogle bi, takođe, stvoriti rizike za njihovu finansijsku stabilnost. „Jednostavan pristup kineskim finansijama mogao bi posebno biti rizičan za manje zemlje inicijative '16+1', gdje bi nekontrolisani rast duga mogao ugroziti fiskalnu stabilnost njihovih privreda", istakao je Miša Romanovski, ekspert za evroazijske poslove Njemačkog Maršalovog fonda iz Sjedinjenih Američkih Država izvještaju objavljenom prošle godine od strane YaleGlobal Online.

„Kada je Crna Gora potpisala ugovor o autoputu sa Kinom 2014. godine, njen javni dug je porastao za 23 odsto", istakao je on.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android