Ovisni Srbi na neovisnom Kosovu
18. august 2012"Ovisni od Srbije u neovisnom Kosovu", naslov je članka austrijskog lista Der Standard, u kojemu se autor osvrće na stanje u kojem se nalaze kosovski Srbi - između Prištine i Beograda. Standard povodom predstojećeg okončanja nadzirane neovisnosti Kosova pojašnjava da je u veljači 2008., kad je Kosovo proglasilo neovisnost, "važio plan, nazvan po finskom diplomatu Marttiju Ahtisaariju, koji je predstavljao garanciju za političku participaciju manjina, prije svih Srba, kako u većinskom albanskom društvu ne bi bili stjerani na rub. Primjenu plana je nadzirao Međunarodni civilni ured (ICO). Više od četiri godine nakon neovisnosti, taj ured se povlači s Kosova. Početkom rujna bi Kosovo trebalo i službeno postati suvereno. Što se promijenilo?"
Popovi uče albanski
Der Standard na to pitanje odgovara na primjeru srpske enklave Štrpce. List piše da je Ahtisaarijev plan za Srbe na Kosovu donio promjene i pojašnjava da se to vidi kad je u pitanju sloboda kretanja, koja se poboljšala, "a mnogi Srbi više ne bojkotiraju kosovske institucije, iako je još uvijek prisutna sumnjičavost." Standard međutim ujedno napominje da će Srbi bez pristupa privatnom gospodarskom sektoru ostati ovisni o novcu iz Beograda.
"Srpske općine na jugu sada dobivaju novac iz Prištine, ali nisu u potpunosti integrirani u kosovsku državu. Tako obrazovni i zdravstveni sustav za Srbe na jugu ostaje u srpskim rukama. I mnogi su i dalje ovisni o novcu srpske države. Nastavnici i liječnici u Štrpcu dobivaju plaće od srpske, ali i kosovske države - iako je to protivno Ahtisaarijevom planu. Ovisnost o javnim institucijama Srbije ostaje velika. 40.000 od ukupno oko 100.000 kosovskih Srba dobiva neku pomoć iz Srbije. 21.000 ih dobiva plaću od Beograda. Ali ni pojedine konkretne točke Ahtisaarijevog plana nisu primijenjene. Primjerice, Srpska pravoslavna crkva je odbila suradnju kad se radi o kulturnom i religijskom nasljeđu. Međutim, izvan smjernica toga plana ima i neočekivanih promjena. Tako dvojica popova iz manastira u Dečanima uče u međuvremenu albanski, pet od njih je zatražilo kosovsko državljanstvo. Politički analitičar Krenar Gashi govori da je riječ tek o formalnom okončanju nadzirane neovisnosti i dodaje: 'Mi ćemo uvijek stajati pod supervizijom'", piše Der Standard.
"Bundeswehr nije pomoćni policajac"
Njemački tisak opširno komentira odluku Ustavnog suda Njemačke od petka (17.8.) na osnovu tužbe saveznih pokrajina Bavarske i Hessena da Bundeswehr (njemačka vojska) sada smije intervenirati i unutar zemlje. Die Welt pojašnjava da Bundeswehr vojna sredstva može koristiti samo u slučaju nužde, odnosno "u ekstremnim situacijama, poput obrane od terorističkih napada. Usto je čak i u hitnim slučajevima uvijek potrebna odluka cijele savezne vlade."
Die Welt prenosi i da je ta sudska odluka izazvala različite reakcije unutar same vlade u Berlinu. U redovima demokršćanskih stranaka CDU i CSU odobravaju tu odluku Ustavnog suda. Ministra unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich (CSU) i ministar obrane Thomas de Maiziere (CDU) su poručili: "Jamčiti sigurnost naših građana, upravo u ekstremnim situacijama, je jedan od najvažnijih zadataka naše države." Iz redova liberala (FDP) su međutim stigle drukčije reakcije. Tako je ministrica pravde Sabine Leutheusser-Schnarrenberger (FDP) izjavila: "Nije sve što je ustavnopravno moguće ujedno i politički ispravno. Savezna Republika Njemačka je stasala uz temeljno načelo da Bundeswehr nije pomoćni policajac." - prenosi Die Welt.
Moguće vojne akcije protiv vlastitog naroda?
List Südwest Presse u komentaru na tu temu piše da su suci Ustavnog suda svojom odlukom na stražnja vrata izmijenili ustav. "Polazi se od toga da suci iskreno očekuju da će politika u stanje u svako doba držati pod kontrolom i trupe aktivirati samo u navedenim izvanrednim situacijama 'katastrofalnih razmjera'. Pritom je upravo to riskantno nejasno formulirano opunomoćenje, koje odgovorne stavlja pred mučna pitanja i u slučaju zlouporabe oslobađa put za vojnu akciju protiv vlastitog naroda - čak iako takvo što danas nitko ne može ni zamisliti. Samo iz povijesnih razloga Savezna republika mora učiniti sve kako bi osigurala da nikad ne bude moguće vojsku iskoristiti kao instrument moći unutarnje politike - što god da nas zadesi." - navodi se u komentaru ulmskog lista Südwest Presse.
Autorica: Marina Martinović
Odgovorni urednik: Svetozar Savić