Otkriva li Rusija tek sada klimatske promjene?

Odjednom su klimatske promjene postale tema i u Rusiji. Državna televizija opširno izvještava o ekstremnim vremenskim uvjetima u zemlji, ali i u Pakistanu, Poljskoj ili Portugalu. Problem vremenskih (ne)prilika dosad u Rusiji nije budio gotovo nikakvu pozornost. Klimatske promjene su problemi drugih, tako je dugo vremena glasilo uvriježeno mišljenje u javnosti jedne od najvećih zemalja na svijetu.

Prednosti klimatske katastrofe

Prema rezultatima prošlogodišnje ankete britanskog BBC-a, tek je polovica Rusa bila zabrinuta zbog promjene klime, što je manje nego u bilo kojoj drugoj zemlji u Europi. Krajem jula znanstvenik Oleg Anisimov, koji se bavi klimatskim pitanjima, izjavio je kako će Rusija imati koristi od promjene klime. Činjenica jeste, da je u vrijeme kada je Anisimov dao ovu izjavu velike površine ruskih šuma već bio zahvatio požar. Mnogi predjeli Rusije patili su od duge suše, no ovog znanstvenika to nije spriječilo u davanju svoje prognoze.

Anisimov nije bilo ko. On je znanstvenik iz Stankt Petersburga i član Vijeća za klimu pri UN-u. Njegovi argumenti su vrlo jednostavni: ako raste temperatura, duge sibirske zime bit će kraće. Time bi se smanjili troškovi grijanja. Osim toga, otvorile bi se mogućnosti za poljoprivredu na prostorima na kojima se dosad o poljodjelstvu moglo samo sanjati. Međutim, skeptici smatraju kako će se ono, što se uštedi na grijanju, ponovno potrošiti, a možda i više, na pogon klima-uređaja. Nakon ovog stoljetnog paklenog ljeta u to u Rusiji više niko ne sumnja.

Osim toga, pitaju se aktivisti zaštite klime i okoliša, što može donijeti nekoliko hektara novih poljoprivrednih obradivih površina sa lošom zemljom, ako se pšenica suši na plodnim poljima zemlje crnice uzduž rijeke Volge.

Prozori bez izolacije, stanovi bez termostata

Zaštita okoliša uvijek je bilo područje za koje u Rusiji nije vladalo veliko zanimanje. Na primjer, kako bi uštedjeli troškove grijanja, Rusija ne bi smjela čekati na promjenu klime. Pri zimskim temperaturama od minus 30 stupnjeva, većina građana Rusije pokušava izolirati svoje prozore ljepljivim trakama i tako spriječiti najveći gubitak topline.

Središnje toplane lože i griju "kontra" loše izoliranih prozora. Previše topline koja na koncu stigne do potrošača, isti ti potrošači propuštaju kroz prozor. Jer, rijetki su ruski stanovi koji imaju termostat. To je razlog zašto stručnjaci upozoravaju kako Rusija zapravo ima velike potencijale za uštedu energije.

Političare klima ne zanima

Na području politike, klimatske promjene u Rusiji ne ubrajaju se u velike teme. Ruski predsjednik Medvedjev je doduše na Summitu o klimi u Kopenhagenu prošle godine pristao da Rusija smanji svoj udio CO2 za 25 posto u usporedbi sa 1990. godinom. Međutim, time nije obuhvaćeno stvarno smanjenje plinova koji izazivaju efekt staklenika, jer se Rusija u kojoj se 1990. nakon raspada Sovjetskog Saveza raspala i industrija, još uvijek nalazi na razini ispod 1990. Na kraju ostaje vidjeti koliko će se u samoj Rusiji nakon ovog rekordnog ljeta možda ipak pokrenuti nova javna rasprava o klimatskim promjenama.

Autor: Erik Albrecht/Alen Legović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić