"Oppenheimer" - otac atomske bombe u kinima

J. Robert Oppenheimer, rođen 22. travnja 1904. u New Yorku, bio je američki fizičar i ključna osoba u "Projektu Manhattan", programu SAD-a za razvoj atomske bombe. Tijekom Drugog svjetskog rata na njemu je, izravno ili neizravno, u najvećoj tajnosti radilo gotovo 150.000 ljudi.

Oppenheimer, sin njemačko-židovskih useljenika, odrastao je u bogatoj obitelji i u ranoj dobi razvio je veliko zanimanje za znanost. Studirao je fiziku na Sveučilištu Harvard i doktorirao 1929. na Sveučilištu u Göttingenu. Tridesetih godina 20. stoljeća Oppenheimer je radio u raznim znanstvenim institucijama i dao značajan doprinos teorijskoj fizici. U svojim istraživanjima posebno se usredotočio na kvantnu mehaniku, nuklearnu fiziku i teoriju neutronskih zvijezda.

Projekt Manhattan

U kasnim 1930-ima nekoliko znanstvenika koji su bježali iz Europe je vjerovalo da bi nacisti mogli koristiti nuklearnu fisiju za izradu bombi. Oni su uvjerili najpoznatijeg fizičara svog vremena Alberta Einsteina, koji je također emigrirao u SAD, da napiše pismo tadašnjem američkom predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu. U svjetlu izvještaja tajnih službi, a možda i zbog Einsteinovog pisanja, odlučeno je da se ubrza razvoj atomske bombe. Time je započela utrka protiv nacističke Njemačke.

Godine 1942. J. Robert Oppenheimer imenovan je znanstvenim direktorom "Projekta Manhattan". Okupio je tim znanstvenika koji su danonoćno radili na razvoju ove revolucionarne tehnologije. Glavna baza projekta bio je Nacionalni laboratorij Los Alamos u Novom Meksiku. Ondje je Oppenheimer koordinirao znanstveni rad na atomskoj bombi i koristio svoje veliko znanje kako bi riješio brojne tehničke izazove. 

Moralna dilema

16. srpnja 1945. prva atomska bomba uspješno je testirana u blizini Alamogorda u Novom Meksiku. Oppenheimer je bio prisutan ovom povijesnom događaju. Razmjeri razorne moći "njegove" atomske bombe ganuli su ga i duboko potresli. Kasnije je citirao stih iz indijskog epa "Bhagavad Gita" (Pjesma Blaženog): "Sada sam postao Smrt, razarač svjetova."

I zaista: Oppenheimer je bio ključan i u izradi bombi koje su bačene na Hirošimu i Nagasaki na kraju rata 1945., uzrokujući ogroman broj poginulih i razaranje. Oppenheimer je bio toliko šokiran posljedicama svog znanstvenog rada da se nakon rata zalagao protiv daljnjeg razvoja bombi i postao jedan od najoštrijih kritičara politike naoružanja.

Život briljantnog i kontroverznog fizičara inspirirao je brojne biografije, dokumentarne filmove, serije, pa čak i jednu operu. Poznati redatelj Christophera Nolana („Inception", „Dunkirk", „Tenet"), koscenarist je i redatelj ovog dugo očekivanog filma „Oppenheimer". Film se temelji na knjizi Kaia Birda i Martina J. Sherwinu „J. Robert Oppenheimer: Biografija" koja je nagrađena Pulitzerovom nagradom. Nolan je od independent redatelja došao do velikog majstora blockbustera: njegovi su filmovi zaradili više od pet milijardi dolara i dobili ukupno jedanaest Oscara i 36 nominacija, uključujući dvije za najbolji film.

Christopher Nolan ovako objašnjava svoje zanimanje za ovu temu: "Želio sam staviti publiku u misli i iskustva osobe koja je bila u samom središtu najveće promjene u povijesti", kaže Nolan. „J. Robert Oppenheimer (..) oblikovao je svijet u kojem živimo - na bolje ili na gore. A njegovu priču treba vidjeti da bi joj se vjerovalo. (...) Pun je proturječja i etičkih dilema – i to je vrsta materijala koji me uvijek zanimala.” On kaže da je veliki izazov bilo “ispričati priču o osobi koja je bila uključena u iznimno destruktivne događaje, ali koji su potaknuti ispravnim razlozima. Željeli smo te događaje ispričati iz njegovog kuta gledanja."

Filmske zvijezde i inovacije

Film je obilno začinjen holivudskim zvijezdama: Cillian Murphy ("Peaky Blinders", "Inception") glumi J. Roberta Oppenheimera, a Emily Blunt ("A Quiet Place") glumi njegovu suprugu, biologinju i botaničarku Katherine "Kitty" Oppenheimer. Matt Damon glumi generala Leslieja Grovesa Jr., voditelja Projekta Manhattan. Robert Downey Jr. tumači Lewisa Straussa, suosnivača američkog Odbora za atomsku energiju. U ostalim ulogama su Florence Pugh, Josh Hartnett, Rami Malek i Kenneth Branagh. 

Osim impozantne liste glumaca i glumica, Christopher Nolan se oslanja i na sjajnu kinematografiju: "Oppenheimer" je snimljen na IMAX 65 mm filmu za veliko platno. Scene ispričane iz Oppenheimerove perspektive prikazane su u boji, dok su one koje se fokusiraju na njegovog kasnijeg protivnika Lewisa Straussa crno-bijele. Ove su scene zahtijevale razvoj nove vrste filmskog materijala: 65 mm crno-bijelog filma.

Na nišanu "lovaca na komuniste"

"Oppenheimer" također priča priču koja se desila nakon Projekta Manhattan: Nakon rata, J. Robert Oppenheimer posvetio se promicanju međunarodne suradnje i kampanji za nuklearno razoružanje. Tijekom Hladnog rata bio je na meti FBI-a i antikomunista predvođenih Josephom McCarthyjem.

U jednoj od ključnih scena filma, Oppenheimer je pozvan pred Odbor za atomsku energiju američkog Senata baš kao što je bio "pravi" Oppenheimer 1954. I unatoč tome što mu nije dokazana nikakva krivnja, zbog svojih političkih stavova i veza s komunističkim simpatizerima, i vjerojatno na pritisak višeg nuklearnog savjetnika Lewisa Straussa, Oppenheimeru je oduzeta sigurnosna dozvola i on je izbačen iz znanstvene zajednice.

J. Robert Oppenheimer nastavio je svoj rad kao teorijski fizičar i profesor i nakon pedesetih. Godine 1963. dobio je nagradu Enrico Fermi za svoj doprinos teorijskoj fizici programa atomske energije kao naknadu za diskriminaciju koju je doživio pod McCarthyjem, Lewisom Straussom i predsjednikom Eisenhowerom. U to vrijeme on je već postao simbol sukoba između morala, znanosti i politike.

J. Robert Oppenheimer ostao je utjecajna osoba u fizici cijelog svog života. Sve do smrti 1967. obnašao je funkciju direktora Instituta za napredne studije u Princetonu, New Jersey. Njegova ostavština do danas je kontroverzna. Oppenheimerova znanstvena dostignuća i moralna razmišljanja još uvijek utječu na raspravu o nuklearnom naoružanju i njegovom utjecaju na društvo.

"Oppenheimer" Christopha Nolana tijekom ljeta dolazi u kina širom svijeta.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu