"Opkoljeno Sarajevo" u Beogradu
26. septembar 2018
"Ako je neko postavio sebi pitanje zašto je važno da jedna ovakva izložba bude organizovana u Beogradu, ilustrovaću to jednim rezultatom istraživanja javnog mnjenja koje je pre malo više od godinu dana agencija Demostat sprovela u ime Fonda za humanitarno pravo, a u okviru kojeg je pitanje za građane Srbije bilo - da li znaju koji je grad bio pod opsadom četiri godine. Tada je samo 23 odsto ispitanika odgovorilo da zna da je to bilo Sarajevo. Ma kako to frapantno zvučalo nama, koji smo u ovoj priči, to je realnost koju mi živimo u Srbiji i upravo to je motiv zbog kojeg smo odlučili da ovu izložbu organizujemo u Beogradu. Cilj je da ljudi čuju, vide, zainteresuju se prije svega za jednu ljudsku tragediju koju je taj grad proživio tokom 44 mjeseca opsade", rekao je na otvaranju izložbe Budimir Ivanišević, izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo, koji je pokrovitelj izložbe.
Postavka "Opkoljeno Sarajevo" je izbor fotografija, dokumenata, predmeta, video zapisa koji svjedoče o tome da je smrt bila svakodnevnica tog grada, o tome kako su izgledale kuće i stanovi za vrijeme opsade, kako su Sarajlije spremale obroke kada se živjelo bez struje, koliko je bicikl bio važan kada gradskog prevoza nije bilo, koji su to kulturni dogadaji spašavali Sarajlije i u isto vrijeme svjedočili o njihovom otporu destrukciji i smrti.
"Držanje stanovnika Sarajeva pod stalnom artiljerijskom i snajperskom vatrom bilo je dio strategije opsade. Svaki izlazak na ulicu predstavljao je potencijalnu opasnost od granata i snajpera, mada ni stanovi ni podrumi nisu garantovali mnogo veću sigurnost. Izvještaji svakodnevno evidentiraju mrtve i ranjene u redovima za vodu, za hljeb, u bolnicama, naseljima stanovima", navode kustosi.
Vrijeme da se promijeni način razgovora
"Kada smo sa ovom izložbom krenuli u Beograd, ispratili su nas maltene kao heroje, sa nekom vrstom bojazni i uz riječi - Bravo, idete u Beograd. Ipak, rekla bih da 25 godina poslije opsade Sarajeva, o tome više na taj način ne bi trebalo razgovarati. Istorijski muzej Bosne i Hercegovine izložbom koja se večeras predstavlja zapravo pokušava otvoriti prostor za razgovor. Htjeli smo da izađemo iz naše zone komfora, dakle iz toga da pričamo o opsadi Sarajeva u Sarajevu - i da tu priču ispričamo u nekim drugim prostorima", rekla je na otvaranju izložbe direktorka Istorijskog muzeja Bosne i Hercegovine Elma Hašimbegović.
Izložba koja slavi život
Dodala je da je ono što su građani Sarajeva proživjeli tokom opsade jeste tragedija, jedan od najtežih perioda u istoriji Sarajeva, ali da ova izložba takođe "slavi život, borbu za preživljavanje i borbu za ostajanje normalnim u nenormalnim uslovima. To se vidi kroz eksponate, kroz brojne kulturne događaje koji su organizirani tokom opsade, dakle sve ono što se dogadjalo tokom 1.335 dana može se vidjeti ovdje», navela je Elma Hašimbegović.
Kako se danas Sarajeva i granatiranja sjeća jedan od svjedoka opsade ovog grada? “Bio sam u jednoj velikoj zgradi kada je granata udarila u nju. Od toga se pamet gubi. To nije zvuk, to je raspad svega što je u vama i što vas okružuje, to ne čujete ušima, nego prsima, stomakom, cijelim tijelom. Taj zvuk nikad neću zaboraviti, i danas me teško potresa", rekao je jedan od posjetilaca izložbe koji je prežvio opsadu Sarajeva.
Podsjećanje na stradalu djecu
Izložba je podsjećanje i na djecu ubijenu u Sarajevu, a među njima je Nermin Divović, koji je 1994. godine ubijen snajperskim metkom i čiji džemper je jedan od eksponata. Njegova majka, Dženana Sokolović je na suđenju bivšem komandantu sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, Dragomiru Miloševiću, pred Međunarodniim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu ispričala da joj je u trenutku kada se sa sinom nalazila na Marijin dvoru metak prošao kroz stomak, a potom je pogodio u glavu njenog sina, koji je tada imao sedam godina. Kada je pogođena izgubila je svijest, a za smrt svog sina saznala je tek u bolnici.
Glad svakim danom sve veća
"Opkoljeno Sarajevo" je svjedočenje i o izdržljivosti, otpornosti i snalažljivosti Sarajlija koji su bili bez struje, vode i grijanja i koji su tokom četiri godine teško dolazili do hrane. Kustosi navode da je na sarajevskim trpezama glad „svakim danom bila sve veća“. „Travanjaci oko kuća pretvaraju se u bašte. Po zelenim površinama traga se za maslačkom, koprivom, podbjelom… Stvara se i specifični ratni kuhar. Jelo se sve što se moglo naći…"
Uprkos opsadi, Sarajevo je vrvilo od kulturnih događaja – izložba govori o koncertima, performansima, izložbama i predstavama, između ostalog i o sarajevskom ratnom teatru SARTR. Prepoznatiljivi su i opisi Sarajeva koju je 2008. godine na osnovu hronologije iz Edukacijskog paketa “Opsada Sarajeva” pripremio novinar i pisac Muharem Bazdulj: „Jun 1994: Bob Dole, lider američkih republikanaca, stigao u Sarajevo, Sarajlije vodu dobijaju noću zbog smanjene potrošnje struje. U zgradi zapaljene Nacionalne biblioteke odsviran Mozartov Requiem. Dirigovao Zubin Mehta, pjevao Carreras, odajući poštu poginulim Sarajlijama i poginulim širom BiH. Sarajlije idu na kurseve stranih jezika. Interlingua Service radi tokom cijele opsade.”
Javni čas o opsadi Sarajeva
Izložbu „Opkoljeno Sarajevo“ prati i niz dogadjaja u organizaciji Fonda za humanitarno pravo, među kojima je i Javni čas o opsadi Sarajeva na kojom će govoriti novinar i član izvršnog tima Fonda za humanitarno pravo, Nemanja Stjepanović. Film “Opsada”, Remy-ja Ourdan-a, koji će pratiti razgovor sa autorom i Sarajlijama biće prikazan 4. oktobra. Predvidjena je i promocija knjige “Some Kind of Justice – The ICTY’s Impact in Bosnia and Serbia”, razgovor sa autorkom Diane Orentlicher, kao i sa istoričarem Hrvojem Klasićem, Ernom Mačkić iz Balkanske istraživačke mreža u BiH, sa Nemanjom Stjepanovićem i sa novinarom sa Kosova Adriatikom Kelmendijem.