Odnosi Izraela sa neposrednim susjedima

Egipat

Egipat je bio prva arapska država koja je zvanično priznala Izrael. Prethodno, nakon osnivanja Izraela 1948. godine, obje zemlje su decenijama bile u ratu i međusobno se borile u nekoliko arapsko-izraelskih ratova: Izrael i Egipat su 1979. potpisali mirovni sporazum kojim je, između ostalog, Egiptu vraćeno Sinajsko poluostrvo a Izrael dobio pravo prolaska njegovih brodova kroz međunarodne vode oko poluostrva. Egipat je zato morao da proguta isključenje iz Arapske lige na deset godina - a prema istraživanjima, priznanje Izraela kao države i dalje je nepopularno među egipatskom populacijom.

Za vrijeme vladavine Muslimanske braće u Egiptu, čija je kćerka-organizacija palestinski Hamas, odnosi su se značajno pogoršali: Kairo je zaobišao izraelsku blokadu Pojasa Gaze, a 2011. demonstranti su napali izraelsku ambasadu u Egiptu.

Poslije vojnog udara i dolaska na vlast generala Abdela Fataha al-Sisija 2013. godine, susjedi su se ponovo zbližili: između ostalog, sarađivali su u gušenju islamističkog ustanka na Sinaju poslije svrgavanja egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. Egipat je 2015. prvi put u Ujedinjenim nacijama glasao u korist Izraela – za mjesto u svemirskoj agenciji UN UNOOSA. Tokom predsjedavanja Donalda Trampa SAD, Egipat je Palestincima i Jordanu govorio u korist podrške naporima SAD za postizanje mira u regionu. 2021. i 2022. izraelski premijer Naftali Benet otputovao je u Egipat na diplomatske razgovore.

Tri dana prije napada Hamasa, prema informacijama SAD, Egipat je navodno upozorio Izrael na napad iz Gaze, vjerovatno na niskom nivou. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu to demantuje, a Kairo nije komentarisao.

U ovom trenutku, čini se da oprobana saradnja među susjedima ide sporo: prema egipatskim informacijama, zalihe pomoći stoje na graničnom prelazu koji kontroliše Egipat u Pojasu Gaze u Rafi, a na drugoj strani granice, civili čekaju da napuste zemlju – ali izraelska vlada ne sarađuje. I Izrael i teroristi Hamasa negiraju da postoje pregovori o otvaranju prelaza.

Jordan

Značajan dio jordanske populacije je palestinskog porijekla - to uključuje imigrante i Palestince koji su u međuvremenu dobili državljanstvo i njihove potomke, kao i izbjeglice. Istovremeno, Jordan je zvanično imenovan za čuvara islamskih svetih mjesta u Jerusalimu i finansira službe koje upravljaju Hramskom gorom. Godine 1994. Kraljevstvo i Izrael sklopili su mir – ali u naredne tri decenije nije bilo pravog zbližavanja.

Godine 2019, jordanski kralj Abdulah govorio je o „najnižoj tački“ u odnosima – rečeno je da postoji značajan animozitet između njega i Netanjahua. Tenzije su nastale 2021. kada je Izrael uskratio ulazak prestolonasljedniku Huseinu, koji je želio je da dovede više obezbjeđenja nego što je bilo dogovoreno za planiranu posjetu Hramskoj gori u Jerusalimu. Sljedećeg dana, Jordan je uzvratio uskraćivanjem prava na prelet avionu koji je krenuo ka Abu Dabiju sve dok Netanijahu nije bio primoran da otkaže planirano putovanje.

Izraelski predsjednik Isak Hercog je 2022. godine prvi put otputovao u Aman na razgovore - ali se raspoloženje ponovo pogoršalo u jesen: ljudi su bili dobro pripremljeni za sukob oko svetinja u Jerusalimu, rekao je kralj Abdulah u intervjuu za CNN.

Kao rezultat izraelskih akcija protiv terorista Hamasa, kralj Abdulah sada strahuje od daljeg priliva palestinskih izbjeglica u njegovu zemlju, kao što je jasno rekao nakon razgovora sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom. On je upozorio na "nasilno protjerivanje Palestinaca sa svih palestinskih teritorija" i "prelivanje" krize na susjedne zemlje, navodi se u saopštenju kraljevskog dvora.

Liban

Zvanično, Izrael i Liban su i danas neprijatelji i ne održavaju diplomatske odnose. Tek krajem 2022. godine obje zemlje su se složile oko toga gdje je njihova zajednička pomorska granica na Mediteranu. Ali, zabrana prelijetanja i slijetanja za izraelske avione ostaje na snazi.

Liban nije bio umiješan ni u Šestodnevni rat ni u Jom-Kipurski rat, ali prihvatanjem palestinskih izbjeglica u nekoliko talasa sukoba, njihove organizacije su takođe ušle u zemlju: 1971. Fatah, koji je bio protjeran iz Jordana, se naselio u Libanu, a krovna organizacija PLO uspjela je da ostane samo do 1982.

Danas stotine hiljada Palestinaca žive u Libanu, koji ne mogu da dobiju većinu poslova i nemaju osnovna građanskih prava a ne mogu da dobiju ni libansko državljanstvo. Uglavnom žive u izbjegličkim kampovima gdje se razne organizacije bore za prevlast. U nekoliko kampova nakon Hamasovog napada na Izrael bilo je i radovanja.

Šiitski Hezbolah, koji se borio protiv Izraela početkom 1980-ih, i danas kontroliše Liban kao država u državi. Milicija koju podržava iranska vlada negira Izraelu njegovu državnost i pravo na postojanje, redovno vrši napade na izraelsku vojsku i opisuje invaziju Hamasa i njegove zločine kao „herojske". Bilo je nekoliko vojnih sukoba između Hezbolaha i Izraela, na primjer u Libanskom ratu 2006.

Od napada Hamasa, šiitska milicija ponovo ispaljuje rakete i minobacačke granate na Izrael, a Izrael avionima i jurišnim helikopterima napada ciljeve u južnom Libanu, a ima i puškaranja na granici. Posmatrači sada strahuju da bi se Izrael mogao naći u sukobu na dva fronta - sa Hamasom i mnogo bolje opremljenim Hezbolahom.

Sirija

Kao i Liban, Sirija do danas zvanično ima samo sporazum o prekidu vatre sa Izraelom. Izrael je 1981. anektirao Golansku visoravan, koju je okupirao od Šestodnevnog rata 1967. godine – iako je bilo više tajnih pregovora o povratku do izbijanja građanskog rata u Siriji, ništa se nije promjienilo. Libanski Hezbolah, koji Izraelu negira pravo na postojanje, bori se uz sirijskog vladara Bašara al Asada od 2013. godine; Izrael je, sa svoje strane, podržavao nekoliko pobunjeničkih grupa oružjem do 2018. Izraelsko vazduhoplovstvo je 2021. takođe izvršilo napad na iranske položaje u Siriji.

Poslije jakog zemljotresa početkom godine, pojavili su se izvještaji da Izrael želi da pošalje humanitarnu pomoć susjednoj zemlji – ostalo je nejasno da li na zahtjev Damaska ili zbog ruskog posredovanja. Otkako je Izrael počeo da se brani od napada Hamasa, vojska takođe napada ciljeve u Siriji.

Asad i njegov saveznik, ruski predsjednik Vladimir Putin, čija je vojna podrška obezbijedila da ostane na vlasti, pozivaju na prekid napada na Pojas Gaze. Osim toga, trebalo bi zaustaviti protjerivanje Palestinaca i omogućiti isporuku pomoći Gazi, poručeno je iz Damaska.

tagesschau.de/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu