Odložen prihvat djece-izbjeglica u EU
20. mart 2020
Potok je isušen ali pun plastike: plave vrećice, karton i gdje god pogled seže - prazne plastične boce. Dječak kojem bi moglo biti šest godina, igra se i prolazi kroz rijeku smeća. U ovoj takozvanoj "džungli", gdje se djeca igraju u smeću, ogleda se bijeda izbjegličkog kampa Moria.
Ovaj “Hotspot” na grčkom ostrvu Lezbos dugo se smatrao mjestom najveće humanitarne katastrofe u Evropi. Kamp koji je podignut za maksimalno 3.000 ljudi, sada broji više od 20.000 stanovnika - migranata i izbjeglica, zbijenih na skučenom prostoru.
Ni na ostalim egejskim otocima u Grčkoj situacija nije bolja. Više od 42.000 izbjeglica i migranata zaglavilo se na Lezbosu, Hiosu i Samosu, neki od njih i više od godinu dana. Sada bi se situacija zbog pandemije koronavirusa mogla pogoršati.
Tek nedavno su se Njemačka i nekoliko drugih zemalja EU, uključujući Francusku i Luksemburg, složili da prihvate barem najslabije među njima: maloljetnike bez pratnje i oboljelu djecu. Prema podacima Evropske komisije 1.500 djece i mladih trenutno živi na grčkim otocima bez zakonskog staratelja. Ministri unutarnjih poslova EU najavili su prošlog petka da bi ove sedmice mogli biti raspodijeljeni po državama EU, koje su se uključile u"koaliciju voljnih" – zemalja koje su pristale da preuzmu maloljetnike.
Vodeni topovi, suzavac i dimne bombe
Spremnost prihvata izbjeglica iz Grčke nije samo humanitarne prirode. Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prije dvije sedmice izjavio da je turska granica prema Grčkoj otvorena, tamo su otputovale hiljade izbjeglica i migranata.
Grčke sigurnosne snage suprotstavile su se novom talasu stranaca vodenim topovima, suzavcem i dimnim bombama. Kaže se da su najmanje dvije osobe ubijene hicima iz vatrenog oružja s grčke strane, što vlada u Atini negira. Slike nasilnih scena obišle su svijet i dovele EU pod pritisak. Ali sada, zbog širenja koronavirusa, države članice EU drastično su pooštrile graničnu kontrolu – s tim što su granice za putnički saobraćaj uglavnom zatvorile. Komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) time su obrazložili zbog čega su odlučili privremeno obustaviti program prihvata maloljetnika sa grčkih ostrva. To znači da djeca-izbjeglice ne mogu privremeno naći utočište u zemljama EU pa ni u Njemačkoj.
Asselborn: "To ne zavisi od nas"
Međutim, ovaj korak ne bi trebao uticati na prijem djece izbjeglica, koji je obećala "koalicija voljnih". Barem je tako u srijedu izjavio glasnogovornik Evropske komisije Adalbert Jahnz: "Naravno da se mora uzeti u obzir širenje virusa i mjere koje su poduzele različite zemlje. Zbog toga je teško iskomunicirati precizan raspored prihvata maloljetnika”. Ali: "Uvjeravam vas da su u toku intenzivne rasprave i pripreme za njihov dolazak", dodao je glasnogovornik Evropske komisije Jahnz. On je za DW rekao i da će Kovid-19 vjerovatno odrediti momenat kada će djeca-izbjeglice biti prihvaćeni. EK je obećala da će imati ulogu koordinatora u tom procesu.
Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova saopštilo je u četvrtak da Komisija EU trenutno ispituje u kojoj je mjeri ta koordinacija moguća s obzirom na trenutnu situaciju sa koronavirusom. U srijedu je objavljeno da pandemija Kovida 19 ne bi trebala imati nikakvog efekta na prihvat djece iz kampova na grčkim otocima u Egejskom moru. Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn je međutim u intervjuu za DW u četvrtak (19.3.2020) priznao da njegova zemlja za sada ne može prihvatiti djecu-izbjeglice.
"To ne ovisi o nama, ni o Grčkoj, ni o UNHCR-u. U teškim vremenima, u kojima se nalazimo kada je riječ o sigurnosti, zdravstvu i brizi o djeci, nemoguće je pod pristojnim uslovima osigurati prihvat maloljetnika bez pratnje i bolesne djece", rekao je Asselborn. On je dodao da će Luksemburg i druge zemlje EU, kada to bude moguće, poduzeti sve kako bi se djeca što prije dovela iz Grčke.
Boris Cheshirkov, glasnogovornik UNHCR-a u Grčkoj, shvata da je korona-kriza usporila taj proces, ali poziva EU da pripremi put za dolazak djece kako bi transfer mogao započeti što prije.
Izbjeglički kampovi stavljeni u karanten
Mnoge organizacije za pomoć ističu da je upravo zbog katastrofalne sanitarne situacije u grčkim izbjegličkim kampovima važno sve ljude prebaciti na mjesto na kojem bi bili bolje zaštićeni od virusa.
U Njemačkoj su neki političari i poznate ličnosti pokrenuli peticiju pod nazivom „Imamo prostora za čovječnost“ ili #LeaveNoOneBehind" – “Ne ostavljajte nikoga iza sebe". Peticiju je do sada potpisalo 80.000 ljudi.
Pokretači peticije upućuju na užasne uslove u kampovima na grčkim ostrvima, što mogu potvrditi i novinari DW-a koji su te kampove posjetili više puta: Stotine izbjeglica dijele jedan toalet u kampu Moria na Lezbosu. Budući da mogućnosti za pranje gotovo i nema, najjednostavnije mjere higijene poput pranja ruku za mnoge nisu izvodljive.
Gotovo da nema ni doktora koji bi se mogli brinuti o zaraženim ljudima. U prenaseljenom izbjegličkom kampu nema načina da se 20.000 ljudi izolira ili da se na neki drugi način zaštiti od koronavirusa.
Da bi izbjegla epidemiju, grčka vlada stavlja izbjegličke kampove širom zemlje u karanten. Migrantima je dopušteno da napuštaju kamp samo tokom dana i u malim grupama.
Veliko je pitanje da li je to dovoljno. Povjerenica EU za migracije Ylva Johannsson, čini se, vjeruje u to. Ovaj četvrtak je preko twittera poručila da ulaže sve napore kako bi osigurala zdravlje azilanata i migranata na tlu EU.