O pokojnom Cebitu sve najbolje
29. novembar 2018
Nema sajma oko kojeg se isprelo toliko legendi kao oko Cebita. Sajam o informacionoj tehnologiji, softveru i hardveru rođen je još 1970. kao dio Sajma industrije u Hanoveru, koji je do danas ostao najveći sajam svoje vrste na svijetu. Ali kako je informatika postajala sve krupnija i važnija, Cebit je od 1986. bio zaseban događaj.
Već je taj prvi Cebit bio obilježen tragedijom – smrt njemačkog računarskog pionira Hajnca Niksdorfa kojeg je u sajamskoj hali pokosio infarkt. Ili naredne godine kada je oštra zima pogodila Hanover, zavijani su bili pristupni putevi, krov Hale 1 prijetio je da se sruši pod teretom snijega. Cebit su koristeći njemačku riječ za snijeg posprdno nazivali Schneebit.
Ali ipak se u tada najvećoj sajamskoj dvorani svijeta – imala je za to i potvrdu Ginisove knjige rekorda – odvijao „Centar za kancelarijsku i informacionu tehniku" sa njemačkim akronimom Cebit. U taj je akronim uklopljeno i novo nezgrapno ime sajma: „Centar za automatizaciju kancelarije, informacionu tehnologiju i telekomunikacije".
Narednih godina je sajam postajao najvažniji posvećen računarima na svijetu. Tako je 1994. Bil Gejts u Hanoveru najavio revolucionarni operativni sistem Windows 95, koji je iduće godine predstavljen baš na Cebitu. Taj je sajam brojao 755.000 posjetilaca.
Onda je 1999. među 7.400 izlagača bio internet-provajder AOL koji je najavio pravo čudo – prvi internet fletrejt za Njemačku. U prevodu, platiš paušalno mjesečno i koristiš koliko hoćeš. A tada su se mnogi sumnjičavo pitali – kome još treba toliko interneta?
Smjena milenijuma donijela je dotcom eksploziju. Slično je eksplodirala i euforija oko Cebita. Preko 850.000 posjetilaca 2001. dovelo je i Hanover i sajamske dvorane do ivice pucanja. Stigli su mobilni telefoni, pa GPRS sa nevjerovatnih 56 kilobita u sekundi. Koja je to tek revolucija bila! Uzgred, danas se Njemačka sprema za uvođenje 5G mreže koja nudi 100 megabita u sekundi.
Ali hajp oko interneta djelovao je neprolazno, do tada potpuno nepoznate firme su na sajmu u Hanoveru pravile divovske žurke. Za neke od tih firmi više niko nije čuo. Jer onaj dotcom mjehur je pukao. To isprva nije škodilo Cebitu koji se u međuvremenu proširio na 26 sajamskih hala.
Ipak, u jednom mometu se sve promijenilo. Sajam više nije znao šta hoće da bude: izložba za publiku ili za industriju? Mnogo se eksperimentisalo, recimo odvajanjem sajma Cebit Home specijalno za one koji traže tehniku za kućnu upotrebu. Širenje u inostranstvo nije uspjelo jer je Cebit Amerika održan samo jednom u Njujorku.
Pojavila se žestoka konkurencija u vidu Consumer Electronic Show u Las Vegasu ili Mobile World Congress u Barseloni. Broj posjetilaca je konstantno opadao. Prošle godine su organizatori htjeli da umjesto u hladnom martu pokušaju sa sajmom u toplijem junu i obećavali pozicioniranje Cebita kao „vodećeg digitalnog događaja Evrope". Uzalud. Došlo je tek 120.000 posjetilaca.
Što se tiče Cebita, sve što se na njemu poslednjih godina moglo vidjeti, bilo je i četiri sedmice kasnije na Sajmu industrije u Hanoveru. Naime srastanje softvera i hardvera, umrežavanje fabrika (Industrija 4.0). Tako srasta ono što zajedno i pripada. Cebit se vraća pod plašt iz kojeg se pijre trideset i kusur godina iskrao.