O pohlepi - kad nikad nije dosta

U njemačkom riječniku izraz "Gier”, u prevodu pohlepa, lakomost, gramzivost, nezasitost, nezajažljivost, nekontrolisana žudnja, opisana je kao "snažna, neumjerena želja” koja se usmjerava na uživanje, zadovoljenje, imovinu ili ispunjavanje želja. Pohlepa želi više nego što je neophodno. Mnogo više.

Za kršćanske crkve gramzivost je jedan od sedam smrtnih grijehova. U današnjem društvu se nezajažljivost posmatra kao vrlina neophodna za uspjeh u nekim branšama – na berzi ili na fudbalskom igralištu.

Neutaživa žudnja za novcem, blagostanjem i materjalnim dobrima može izgledati nemoralno, ali je u isto vrijeme i motor dinamike tržišne privrede.

Ljudi žude za znanjem, razvojem i uspjehom. Ali i za ljubavlju, priznanjem i prijateljstvom.

Nezajažljivost – nemoralna ili legitimna?

Direktorica Kuće istorije u Baden-Virtembergu Paula Lutum-Lenger kaže da je ovaj ljudski poriv zaista ambivalentan. Njen muzej planira izložbu kao trilogiju: Lakomost, mržnja, ljubav. "To su sile koje pokreću ljude, ključne emocije u istoriji i u sadašnjem društvu”, kaže ona.

Izložba pokazuje 31 priču, sve su posvećene fenomenu pohlepe. 300 eksponata – dokumenata, objekata, fotografija i video zapisa. Obuhvaćen je period od posljednja tri vijeka, i povezani su sa istorijom jugozapadne njemačke pokrajine Baden-Virtenberg, u čijem se glavnom gradu Štutgartu izložba može vidjeti.

Posljedice nezajažljive radoznalosti

Za direktoricu muzeja je priča o njemačkom hemičaru Fricu Haberu dobra ilustracija nekontrolisane želje.

"Njegova neograničena radoznalost je dovela do otkrića koja se koriste i vojno i mirnodopski, što pokazuje ambivalentnost te radoznalosti – lakomosti za znanjem”, kaže Lutum-Lenger. Haber je 1918. dobio Nobelovu nagradu za hemiju jer je razvio metodu sinteze amonijaka, što je omogućilo industrijsku proizvodnju vještačkog đubriva. To je obezbijedilo proizvodnju hrane za dobar dio svjetskog stanovništva.

Ali Haber je stvarao i bojne otrove koje su Nijemci koristili u Prvom svjetskom ratu - zato je u Njemačkoj i poznato kao „otac otrovnog gasa". "Lično je na frontu nadgledao upotrebu tog oružja za masovno uništavanje”, kaže direktorica.

Jedan eksponat na izložbi pokazuje kako je plemstvo u Njemačkoj početkom 19. vijeka prigrabilo ckvena dobra, drugi je iz vremena (1884 - 1919) kada je Njemačko carstvo bilo kolonijalni gospodar u Kamerunu: Natporučnik Rihard Hirtler je službovanje u zapadnoafričkoj zemlji iskoristio da napravi svoju zbirku umjetničkih predmeta. U Štutgartu je izložen "Garegin tron”.

Izložba tematizuje i pljačku jevrejske imovine za vrijeme nacističkog režima. Mržnja, antisemitizam, deportacije i masovno uništenje jevrejskog stanovništva dovode se u vezu sa nacionalističkom pohlepom Nijemaca.

Kupovina do iznemoglosti

U današnjem društvu gramzivost se ispoljava i u ekstremnom konzumiranju – za neke ljude je šoping bez granica postao životni stil. Na izložbi se mogu vidjeti ljudi kako u centrima fabričke prodaje (outlet) kupuju luksuzne artikle po sniženoj cijeni ili kao daju velike pare za patike koje nikada neće nositi.

Na društvenim mrežama influenseri nezasito sakupljaju lajkove i sljedbenike.

Izložba pokazuje i kako pohlepa utiče na procese proizvodnje. Firme po svaku cijenu smanjuju troškove proizvodnje da bi maksimirale profit.

Ovo simbolizuje mala skulptura krave koja pokazuje da je Evropska unija 2015. odustala od kvote za mlijeko, čime su proizvođači mlijeka počeli da zarađuju manje. Muzej pokazuje kako je došlo do ekstremnog povećanja proizvodnje mlijeka. Godine 1800. krava je davala oko 1000 litara mlijeka godišnje. Sto godina kasnije je to bilo četiri puta više. A prošle 2020. godine krava je morala da daje i do 10 000 litara mlijeka godišnje.

Lakomi na pažnju

Magazin Štern je 28. aprila 1983. objavio da „će istorija trećeg rajha morati dijelom da se revidira", vjerujući da je u posjedu do tada nepoznatih Hitlerovih dnevnika. Tek pošto je nedjeljnik objavio nekoliko navodnih izvoda iz tog izvora, ustanovljeno je da su 62 sveske navodnih dnevnika Adolfa Hitlera – falsifikati. Štern se polakomio na navodni ekskluzivni pristup senzacionalnom otkriću i tako upao u klopku.

Svijet sporta: Jirgen Klop, poznati njemački fudbalski trener je izbacio krilaticu "biti gramziv” kao formulu uspjeha. Ali ta beskrajna ambicija u svim oblastima društva može dovesti do ekološke ugroženosti.

Na izložbi se može vidjeti glava nosoroga – bez roga. Dvadesetih godina prošlog vijeka lovci su neizostavno htjeli da imaju "pet velikih” trofeja: lava, leoparda, nosoroga, slona i afričkog bivola. Ali nosorogova glava pokazuje i srebroljublje – rog je odsječen da bi ga skupo prodali u Aziji gdje se ta kost upotrebljavala u tradicionalnoj medicini ili kao ekstravagantni poklon.

Emocije gramzivosti, mržnje, ljubavi pokreću ljude, spajaju ih, svađaju ih, okupljaju i razaraju društva. Paula Lutum-Lenger kaže da su istorijati tih ljudskih poriva isprepleteni.

Izložba "Pohlepa” će biti otvorena do 19. septembra. Ukoliko antiepidemisjke mjere dozvole, 17. decembra će uslijediti drugi deo trilogije "Mržnja”, a treći pod nazivom "Ljubav” u Štutgartu planiraju za ljeto 2022.

 

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu