O budućnosti Ukrajine u Parizu i u Rijadu

Na konferenciji u Parizu evropski lideri hoće da definišu zajedničke stavove situaciji u Ukrajini i bezbjednosti u Evropi. U žiži su novonastali transantlantski odnosi sa SAD pod Donaldom Trampom te pozicija prema mirovnim pregovorima - koje planiraju SAD i Rusija, za početak, bez direktnog učešća evropskih lidera.

Kabinet francuskog predsjednika Emanuela Makrona saopštio je u nedjelju da će na „neformalnom sastanku" pored domaćina, učestvovati predsjednici vlada Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske koja će predstavljati baltičke i skandinavske zemlje - i Velike Britanije.

Sastanku će prisustvovati i Antonio Košta, koji predsjedava Evropskim savjetom i predstavlja 27 članica EU, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO-a Mark Rute. Kancelar Olaf Šolc je već potvrdio dolazak u Pariz.

Šok na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti

Plan da se održi ovakav hitan sastanak nastao je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp iznenadio evropske lidere time što je u srijedu (12.02.) pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i najavio da će pregovori okončanju rata u Ukrajini početi odmah - bez prethodnog konsultovanja s njima ili Kijevom. Kao mjesto mirovnih pregovora navedena je Saudijska Arabija.

Zato su sve oči bile uprte u Minhen. Jer, Minhenska bezbjednosna konferencija mogla je biti idealno mjesto za iznošenje i zajedničku razradu planova o tome kako će se rat u Ukrajini dalje odvijati i kakva je budućnost transatlantskih odnosa. Očekivanja Evropljana bila su velika. Zato je i šok post festum bio veliki.

Ne samo da je potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens u svom govoru tek ovlaš pomenuo Ukrajinu, već je svoj nastup iskoristioda oštro krtikuje Evropljane zbog nedostataka demokratije. Ministar odbrane Pit Hegset nije ni došao u Minhen, ocijenivši prethodno da je članstvo Ukrajine u NATO-u nerealno.

Veoma naprijatna za evropske lidere bila je izjava Trampovog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga, koji je u subotu rekao da Evropa neće biti direktno uključena u pregovore, iako će imati „uticaj". Na pitanje na konfrenciji u Minhenu da li će Evropljani biti za pregovaračkim stolom, Kelog je odgovorio: „Realno gledano, mislim da se to neće dogoditi."

I drugi američki republikanci su u Minhenu na bini iznosili slične stavove, dok se američki državni sekretar Marko Rubio nije uopšte oglašavao. Ali je u subotu telefonom pozvao ruskog kolegu Sergeja Lavrova, i s njim, kako je kasniije rekao, razgovarao prvi put u životu.

Uklanjanje „jednostranih prepreka" u odnosima SAD-a i Rusije

Tokom razgovora, koji je prema navodima Moskve inicirala američka strana, dvojica šefova diplomatija su se dogovorila da uklone „jednostrane prepreke" u bilateralnim odnosima svojih zemalja koje je postavila prethodna američka administracija, prenosi Rojters saopštenje ruskog Ministarstva spoljnih poslova. Pored toga važna tema razgovora su bili i mirovni pregovora za okončanje rata u Ukrajini.

Rubio, koji se u međuvremenu nalazi u Izraelu, izjavio je u nedjelju za CBS da će naredni dani pokazati da li je ruski predsjednik Vladimir Putin zaista ozbiljan po pitanju mira u Ukrajini. U vezi s mogućim probojem o okončanju rata u Ukrajini na predstojećim pregovorima s ruskim zvaničnicima, on je rekao:

„Proces ka miru nije nešto što se rješava na jednom sastanku. Još ništa nije finalizovano", naglašavajući da je cilj pronaći prostor za širu diskusiju „koja bi uključivala Ukrajinu i vodila ka okončanju rata".

Nema detalja o sastanku u Saudijskoj Arabiji

Američki državni sekretar će iz Izraela otputovati u Saudijsku Arabiju, gdje planira da se sastane sa ruskim predstavnicima, zajedno sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i savjetnikom za nacionalnu bezbjednost Majkom Volcom.

Ko će činiti rusku delegaciju i kada će tačno sastanak biti održan, Rubio nije rekao za CBS. Ni specijalni izaslanik Vitkof nije dao konkretne informacije, samo je izrazio je nadu da će postići „neki zaista dobar napredak u vezi sa Rusijom i Ukrajinom".

U Saudijskoj Arabiji trenutno boravi i delegacija iz Ukrajine, a prema riječima ukrajinske ministarke privrede Julije Sviridenko, cilj posjete je priprema mogućeg dolaska predsjednika Volodimira Zelenskog. Ona nije precizirala da li bi takva posjeta bila povezana sa mirovnim pregovorima o Ukrajini, koje su najavile SAD, niti kada bi mogla da se održi.

A Makron je u nedjelju izjavio je da telefonom razgovarao sa saudijskim prestolonaslednikom Mohamedom bin Salmanom o ulozi Saudijske Arabije u eventualnom mirovnom sporazumu za Ukrajinu i naglasio da Evropa treba da igra ključnu ulogu u tom procesu.

Rojters: SAD uputile evropskim saveznicima katalog pitanja u vezi Ukrajine

Sjedinjene Američke Države su svojim evropskim saveznicima dostavile upitnik u vezi sa bezbjednosnim sporazumima koji se tiču Ukrajine. To proizilazi iz dokumenta u koji je imala uvid agencija Rojters.

U njemu se, između ostalog, evropskim partnerima postavlja pitanje: „Koje zahtjeve za podršku od strane SAD-a, ako ih uopšte ima, bi vaša vlada smatrala neophodnim za učešće u ovim bezbjednosnim sporazumima?" Još jedno pitanje glasi: „Koji kratkoročni i dugoročni resursi su, prema vašem mišljenju, konkretno potrebni od strane SAD-a?"

U dokumentu se takođe članicama EU-a postavljaju pitanja o tome koje bi zemlje mogle doprinijeti garanciji mirovnog sporazuma, koje zemlje bi bila spremne da pošalje trupe u Ukrajinu kao dio mirovnog sporazuma i kolika bi bila veličina potencijalnih snaga predvođenih Evropom.

Evropska vojska u Ukrajini?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je ponovo rekao da ne smije biti „odluka o Ukrajini bez Ukrajine" niti „o Evropi bez Evrope". On jepozvao na stvaranje evropske vojske, tvrdeći da kontinent više ne može da računa na Vašington. 

Britanski premijer Starmer je u nedjelju uveče rekao da je spreman da pošalje u vojsku Ujedinjenog Kraljevstva u Ukrajinu kako bi se garantovao mir u okviru mirovnog sporazuma. 

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski odbacio je zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za formiranje evropske vojske kao odgovor na prijetnje iz Rusije. On je naglasio da slanje poljskih trupa u Ukrajinu nije opcija, jer je zadatak Poljske u okviru NATO-a - zaštita istočnog krila Alijanse, a samim tim i sopstvene teritorije.

„Treba biti oprezan s pojmom evropske vojske, jer se može različito tumačiti", rekao je Sikorski u televizijskom intervjuu. Dodao je da neće biti ujedinjavanja nacionalnih armija, ali da podržava razvoj odbrambenih kapaciteta EU-a, što bi podrazumijevalo subvencije EU za vojnu industriju radi povećanja proizvodnih kapaciteta, „ali i evropske oružane snage koje zaslužuju to ime".

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu