1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

NZZ: Hoće li Christian Schmidt iskoristiti svoje ovlasti?

8. decembar 2021

„Schmidt ostaje neodređen: 'Imam Bonska ovlaštenja u ladici mog stola. Ona je zaključana, ali ja znam kako se otvara.' On za NZZ istovremeno kaže i kako je međunarodna zajednica u konačnici "samo gost a ne veliki vezir".

https://p.dw.com/p/43zNy
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt
Foto: Dado Ruvic/Reuters

„Za neke je visoki predstavnik jamstvo mira i stabilnosti. To je bila i ideja kada je nastao Daytonskim sporazumom 1995. godine, na kraju rata u BiH. Drugi to vide kao kolonijalno nadzorno tijelo koje je poslao Zapad, a koji je zbog svoje činjenične beznačajnosti postao suvišan", piše Neue Zuercher Zeitung. „Schmidt je preuzeo dužnost 1. avgusta 2021., usred najgore političke krize u poslijeratnom razdoblju. Barem Schmidt to vidi tako: u svom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a s početka novembra napisao je da su mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini ugroženi te upozorio na podjele i konflikt. Domaći i međunarodni mediji su to preuzeli i odmah su se pozvali na opasnost od rata i raspad države na Zapadnom Balkanu.

„Usred ozbiljne političke krize, Christian Schmidt je preuzeo dužnost visokog predstavnika za BiH. On bi trebao nadgledati mir, ali je već u startu izazvao negodovanje“, piše NZZ.

- pročitajte i ovo:  BiH: Crvena linija se ne najavljuje, ona se povlači!

Schmidt se ne boji rata

Ne, on se ne boji rata, pojašnjava Schmidt odmah na početku razgovora s NZZ-om, pogotovo jer su, kako kaže, vojne sposobnosti zemlje vrlo ograničene. „Upozorio sam na to da je nefunkcionalnost države gora nego ikad prije. BiH kao država je, rekao je Schmidt, do te mjere nefunkcionalna da bi se mogla razviti egzistencijalna kriza za državu", piše NZZ.

- pročitajte i ovo:  EUFOR ostaje, Njemačka dijeli zabrinutost Christiana Schmidta

NZZ piše kako je posljednje turbulencije izazvala odluka Schmidtovog prethodnika, Austrijanca Valentina Inzka" o nametanju zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici.

„Schmidt diplomatski kaže da odluku svog prethodnika ne želi komentirati. „Ja se moram odnositi u skladu s njom", kaže on. No u društvu, koje se, kako dalje kaže, još nije suočilo i pomirilo sa prošlošću, isključivo represivni i reaktivni zakoni nisu dovoljni. Mnogo više je, kaže Schmidt, potrebno ono što je usmjereno prema budućnosti. Schmidt ne želi otkriti šta pod tim misli. On će, kako kaže, u skoroj budućnosti dati prijedloge i preporuke, ali odluku prepušta parlamentima", piše NZZ.

- pročitajte i ovo:  Štampa: Berlin i Pariz moraju se konačno zainteresovati za BiH

Kao i njegov prethodnik, Schmidt priželjkuje da OHR postane suvišan. On zna za one koji traže ukidanje funkcije visokog predstavnika. Ali, "obzirom na korupciju, nepostojanje pravne države i Ustav koji je potrebno reformirati, prerano bi bilo već sada prepustiti BiH samu sebi", ističe Schmidt.

- pročitajte i ovo:   Rusija ušutkala Christana Schmidta

„Brojne politilke zamke"

List ocjenjuje da nije lagan posao koji je Christian Schmidt preuzeo u BiH. U zemlji, u kojoj žive (muslimani) Bošnjaci, Srbi i Hrvati, političke zamke su brojne. „Svaku izjavu, svaku akciju političari mogu reinterpretirati i iskoristiti kao uvredu protiv neke etničke skupine. Možda su upravo zbog toga mnogi visoki predstavnici s najvećom suzdržanošću obnašali svoju dužnost i tako također manevrirali zemlju u beznačajnost. Ali još važnije: Poziciji nedostaje moćna politička potpora u međunarodnoj zajednici", piše NZZ koji postavlja pitanje je li Schmidt prema svojim zadacima aktivan ili pasivan.

“Vrlo sam opušten u vezi s tim”, kaže. "Odlučio sam učiniti ono što smatram da je ispravno." U razgovoru postaje jasno da Schmidt sebe vidi prvenstveno kao diplomatu koji želi posredovati između domaćih i međunarodnih aktera", piše NZZ koji postavlja pitanje gdje je crvena linija na kojoj bi on trebao koristiti svoju moć i ovlasti. „Schmidt ostaje neodređen: 'Imam Bonska ovlaštenja u ladici mog stola. Ona je zaključana, ali ja znam kako se otvara.' Naravno da on, kako je rekao, ne želi čekati da u Sarajevu ili Banja Luci proglase raj na zemlji. Međunarodna zajednica je ovdje gost, a ne veliki vezir, kaže Schmidt. No otići iz BiH može, kako kaže, tek kada sposobnost političkog sistema za donošenje odluka više ne bude totalno blokirana", piše NZZ.

Priredila: Zorica Ilić

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu