„Novi impuls za Evropsku uniju“

DW: Emanuel Makron ubjedljivo je pobijedio na izborima. Ipak, postavlja se pitanje koliko su glasovi za njega u stvari bili glasovi protiv Marin Lepen?

Paskal Tibo: Rezultat izbora je jasan – dvije trećine prema jednoj trećini u korist Emanuela Makrona. Ali nije svaki građanin koji je dao glas Makronu ujedno i njegov oduševljeni pristalica. Mnogi su željeli da izbjegnu Marin Lepen i mnogi od tih glasača vjerovatno će već od danas biti opozicija, počevši od glasača ljevičarskog kandidata Žan-Lika Melanšona.

Koliko je bitno to što su klasične političke snage, socijalisti i konzervativci, praktično zbrisani sa scene?

Ovi izbori su jedinstveni po tome što je izabran predsjednik koji ne pripada nijednoj etabliranoj i velikoj partiji. Za Makrona jeste uspjeh to što je sa svojim pokretom za samo par mjeseci došao do pobjede, ali naravno da on mora na izborima kroz mjesec dana da obezbijedi i većinu u parlamentu. Osvajanje apsolutne većine malo je vjerovatno. Vjerovatnije je da će on morati da formira neku koaliciju, slično onome kako se to radi u Njemačkoj. Moguće je da će to biti snage ljevice ili konzervativci. To bi takođe bio raskid sa tradicijom Pete republike po kojoj je predsjednik uvijek u jednom taboru, a opozicija u drugom.

Francuska već duže vrijeme slabi, i politički i ekonomski. Kako Makron namjerava da je ponovo učini snažnom?

On želi da sprovede različite reforme koje bi poboljšale konkurentnost Francuske, recimo tako što bi povećao fleksibilnost tržišta rada. On takođe želi da u određenoj mjeri olakša poslovanje malih izvozno orijentisanih preduzeća koja u Francuskoj, za razliku od Njemačke, nisu toliko jaka. Kada je riječ o tržištu rada, on takođe namjerava da uvede naknadu za nezaposlene onima koji dobiju otkaz, pa i onima kojima je posao propao. Plan je da sve to bude usvojeno tokom ljeta kako bi se te mjere što je brže moguće odrazile na privredu.

Francuska je „teška kategorija" u Evropskoj uniji, a ovi izbori održani su u vrijeme kada je EU u lošem stanju. Može li Brisel sada da očekuje nekakve nove impulse iz Pariza?

Od proevropskog kursa Emanuela Makrona može se očekivati da će više impulsa stizati iz Francuske. Makron želi da Francuska ispunjava svoje obaveze. On želi da uradi svoje domaće zadatke kako bi zemlji povratio kredibilitet. Ali on će svakako izaći i sa određenim prijedlozima i zahtjevima i prema Briselu i prema Berlinu. Tu je zahtjev Njemačkoj da upumpa veće investicije u privredu. Činjenica je da je Njemačka po mnogim pitanjima izolovana u EU. Možda bi trebalo pričekati izbore za Bundestag. Možda je politički lakše sprovesti reforme EU ako prijedlozi dolaze iz Francuske, a ne iz Njemačke, jer bi to kod drugih partnera moglo da smanji utisak o njemačkoj dominaciji.

On je mlad, liberalan i nema stranku koja stoji iza njega. Više od toga mi o Emanuelu Makronu ne znamo. Kakav je on tip? Za kakav politički stil će se odlučiti?

Rekli ste već da je on najmlađi predsjednik u novijoj istoriji Francuske. Politički će se on najvjerovatnije držati pragmatičnog kursa. Neće se orijentisati ni lijevo, ni desno, ali bi mnoge njegove prijedloge mogli da podrže i u jednom i u drugom taboru. On predstavlja raskid sa skepsom prema Evropi, što je u Francuskoj relativno široko rasprostranjeno. Njime su naročito impresionirani mladi, fakultetski obrazovani ljudi, oni koji su, da tako kažem, dobitnici otvorenog društva i globalizacije. Čak i njegov privatan život (Makron je oženjen 25 godina starijom ženom, njegovom bivšom nastavnicom, prim. red.) pokazuje da se on zalaže za drugačiji životni model. Moguće je da će on biti u stanju da, uz pomoć svojih retoričkih sposobnosti i svog optimizma, umanji veliki pesimizam koji vlada u francuskom društvu.

*Paskal Tibo je dopisnik radija Frans internacional iz Berlina