1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nobelova nagrada za mir kolumbijskom predsjedniku

Dennis Stute
7. oktobar 2016

Predsjednik Kolumbije Juan Manuel Santos je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir. Kao objašnjenje je odbor u Oslu poručio da Santos nagradu dobiva zbog svojih napora za okončanjem građanskog rata u toj zemlji.

https://p.dw.com/p/2R0Ul
Juan Manuel Santos
Juan Manuel Santos je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mirFoto: picture-alliance/AP Photo/F. Vergara

Unatoč propalom mirovnom sporazumu, predsjednik Kolumbije Juan Manuel Santos i dalje gaji nadu u mir u toj južnoameričkoj zemlji. Za svoju borbu za mir on sada dobiva Nobelovu nagradu za mir. Priopćio je to u Oslu norveški odbor za dodjelu te nagrade. Santos tu nagradu dobiva za svoje odlučne napore da okonča građanski rat u Kolumbiji koji traje duže od 50 godina, obrazložio je predsjedatelj odbora Kaci Kullmann Five i dodao da se tom nagradom ujedno odlikuje kolumbijske građane zbog toga što nisu izgubili nadu u mir.

Nakon četverogodišnjih pregovora između vlade i pobunjenika su Santos i šef FARC-a Rodrigo Londoño alias Timochenko krajem rujna potpisali mirovni sporazum. U proteklu nedjelju (2.10.) je kolumbijsko stanovništvo, međutim, sasvim iznenađujuće odbilo taj ugovor izjašnjavajući se o njemu na jednom referendumu. Slaba većina od 50,21 posto, pri slaboj izlaznosti, izjasnila se za Ne mirovnog sporazumu.

Protivnici mirovnog sporazuma u Kolumbiji
Protivnici mirovnog sporazuma u Kolumbiji su pobijedili Foto: picture alliance/AP Photo/A. Cubillos

Sukob koji traje duže od 50 godina

Sada se kako vlada i FARC-pobunjenici, tako i kritičari mirovnog sporazuma uzdaju u bivšeg predsjednika Álvara Uribea i na ponovne pregovore. Sporni su prije svega dogovori o prijelaznom sudstvu koji, prema mišljenju kritičara, predviđaju premale kazne za teške zločine gerilaca. Kritizira se također planirano buduće sudjelovanje FARC-ovih zapovjednika u političkom životu.

FARC i društvene pokrete opet zabrinjava nasilje koje se vrši nad aktivistima i razoružanim pobunjenicima. 1980-ih godina su paravojne postrojbe nakon postizanja mirovnog pregovora s jednom gerilskom skupinom ubile tisuće političara, među njima i mnoge bivše gerilce, kao i više predsjedničkih kandidata lijevih stranaka.

Uzroci konflikta koji traje duže od 50 godina i u kojem je ubijeno više od 220.000 ljudi i protjerano oko sedam milijuna su socijalna nejednakost i nepravedna raspodjela zemljišta. Od 1960-ih godina država i više gerilskih skupina ratuju međusobno. Kasnije su se u sukob uključili paravojni eskadroni smrti, drogeraške bande i druge kriminalne skupine. Paravojne skupine su između 2003. i 2006. bile predale svoje oružje, da bi se potom ponovno organizirale u brojnim drugim skupinama. S drugom najvećom gerilskom skupinom u zemlji - ELN - vlada vodi pripremne razgovore.

Gerilci s automatskim puškama
Gerilci su se opet organizirali, iako su bili odustali od oružjaFoto: picture-alliance/dpa/C. Escobar Mora

Veliki broj kandidata

Odbor za Nobelovu nagradu za mir u Oslu je ove godine imao veliki izbor kandidata - ukupno 376, 228 osoba i 148 organizacija, bilo je predloženo za tu nagradu. Samo nekoliko nominacija je prethodno bilo poznato. Protekle godine je petočlani odbor nagradio Tuniski nacionalni kvartet za nacionalni dijalog. Ta skupina koja se sastoji od četiri organizacije - sindikalnog i radničkog saveza te lige za ljudska prava i odvjetničke komore - odlikovan je za zajedničko zalaganje za demokraciju u Tunisu. 

Kao i druge Nobelove nagrade, tako će i ova za mir, dotirana s osam milijuna švedskih kruna (oko 850.000 eura), biti svečano uručena 10. prosinca, na dan smrti Alfreda Nobela, osnivača nagrade i izumitelja dinamita. Nobelova nagrada za mir važi kao najvažnije odlikovanje za zasluge za razoružanje, održavanje mira i ljudska prava.