1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srebrenica: Pakao i poruka za budućnost

Jasmina Rose priredila pregled njemačke štampe
12. juli 2024

Njemačka štampa piše o 29. godišnjici genocida u Srebrenici i konstatuje kako suočavanja počinitelja s tim zločinom još uvijek nema. Donosi i autorski tekst o Srebrenici Christiana Schmidta.

https://p.dw.com/p/4iDjq
Potočari: 29-ta godišnjica od genocida u Srebrenici: grob spreman za ukop kostiju
Potočari: 29-ta godišnjica od genocida u SrebreniciFoto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

List Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je autorski članak visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pod nazivom „Poruka Srebrenice za budućnost".

Tekst počinje podsjećanjem na Miloševićev govor na Kosovu prije 35 godina, koji je bio „fitilj" za konflikte i rat. Pritom je „Srebrenica bespoštedno otkrila paradoks Titove Jugoslavije: Umjesto dubokog pomirenja - politički i vjerski lomovi i pukotine samo su površno začepljeni i uzajamno izbalansirani i poravnati", piše Schmidt. On navodi i kako zapadne zemlje nisu bile dovoljno odlučne da se suprotstave teroru ali da je Srebrenica to promijenila...

Potom se vraća na aktuelnu situaciju u BiH. „Politička stabilnost i dobra politička volja stalno su izloženi iznenađujućim napadima: Tako se rezolucija o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, predložena od strane Njemačke i Ruande, svjesno reinterpretira i pogrešno shvata. Ta rezolucija zapravo traži podršku međunarodne zajednice za „Nikada više! "i kao krivce imenuje samo osuđene ratne zločince. U njoj se izbjegava svaka kolektivizacija krivice. Pa ipak, ona je bila povod za insceniranu političku krizu između etničkih grupa u BiH."

Memorijalni centar Potočari - imena ubijenih uklesana u dugačko kameno postolje u obliku luka
Memorijalni centar Potočari - imena ubijenih uklesana u dugačko kameno postolje u obliku lukaFoto: Dragan Maksimovic/DW

Schmidt: "Politički vrh RS-a radi na implementaciji zaključaka Svesrpskog sabora"

Kao vrhunac te krize Schmidt navodi zaključke Svesrpskog sabora od 8. juna. „Izvori u Beogradu su međunarodno-pravno problematične dijelove saopštenja – novo i nezakonito tumačenje Dejtonskog sporazuma uključujući i polaganje prava na secesionizam dijelova BiH pretežno naseljenih Srbima kao i političke napade na integritet zemlje - nazvali pukom balkanskom retorikom. Ali politički vrh RS-a u Banjaluci već radi na implementaciji te proklamacije", konstatuje Schmidt i rezimira. "Sada se traži konstruktivno djelovanje i mudrost. Dejtonski sporazum zabranjuje secesiju. Mir u ovoj multietničkoj zemlji ne može se postići pomjeranjem granica. Ko u BiH određene regione pripisuje samo jednoj etničkoj grupi, uništava krhko povjerenje u zajedničku budućnost u integrisanoj Evropi". Schmidt dodaje i kako do suočavanja sa prošlošću u širokom slojevima društva još nije došlo a ratni zločinci se stalno glorifikuju.

„Predsjednik RS-a se usuđuje da javno tematizuje broj žrtava u Srebrenici. On svoje savjete uzima od Putina, kojeg posjećuje u mjesečnom taktu a koji bi možda mogao iskoristiti svoj uticaj da izazove u najmanju ruku nemire u BiH (a možda i više od toga)", piše dalje Schmidt. On dodaje i da pritom agresija od strane Hitlera i uloga saveznika nije sveobuhvatno obrađena kao i da Njemačka mora dati svoj doprinos istorijskoj istini. Sjećanje na koncentracioni logor Jasenovac ili Kragujevac, u kojem je Hitlerova vojska ubila 2.800 Srba moralo bi se pretočiti u zajedničko ‚Nikada više!‘, kaže se, između ostalog, u autorskom tekstu Christiana Schmita, objavljenom u listu FAZ.

Kinkel: UN je zakazao, EU je zakazala, ja sam zakazao...

Pakao na zemlji

List Tageszeitung iz Berlina opisuje dešavanja u Srebrenici prije 29 godina.

„Bilo je opet vruće tog 11. jula kao i prije 29 godina. Više od 20.000 muškaraca pokušalo je pobjeći iz obruča Srebrenice i preko planina doći do slobodne teritorije... Vrućina od preko 30 stepeni, žeđ, stalna paljba iz srpskih mitraljeza, te strašna briga za majku, oca, brata, prijatelje a posebno žene i djecu koja su ostala u UN-ovoj bazi: sve to su preživjeli kasnije opisivali kao „pakao na zemlji". Da su se srpski vojnici još i zabavljali priređujući lov na nenaoružane bjegunce, potvrđuju ne samo očevici, već i snimci srpske vojske", piše list Tageszeitung.

„Srpske vlasti su prije 29 godina pokušale sakriti tragove otvarajući masovne grobnice, vadeći tijela i ponovo ih zakopavajući na drugim mjestima. Identitet mrtvih trebao je ostati nepoznat, čak su trebali biti predstavljeni kao srpske žrtve. No, DNK analize nakon rata u Tuzli osujetile su ovaj pokušaj. Potpuno negiranje više nije moguće. Srpski političari, poput predsjednika srpskog entiteta u BiH Milorada Dodika ili predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kolebaju se između negiranja i djelimične istine. Suočen s dokazima, Dodik je u četvrtak, izrazio navodno žaljenje za žrtvama zločina, ali je istovremeno ukazao na srpske žrtve. Njima je podignut spomenik u Kravici. Ne spominje se da su mnogi od tih mrtvih bili lokalni srpski vojnici, koji su se borili u Hrvatskoj", piše Tageszeitung.

Marš mira u Dortmundu: Sjećanje na genocid u Srebrenici

Srpsko rukovodstvo "šokirano" rezolucijom o Srebrenici

TAZ navodi i kako je „nacionalističko srpsko rukovodstvo bilo šokirano", kada su Njemačka i Ruanda u maju 2024. godine podnijele rezoluciju Generalnoj skupštini UN-a za uvođenja međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici. „Dodik je oštro osudio usvajanje rezolucije rekavši kako „upravo u Srebrenici nije bilo genocida. Uz to se radovao što države poput Kine, Rusije i Indije nisu podržale rezoluciju...No, Generalna skupština UN-a je ostala pri svom stavu i masakr u Srebrenici nazvala ‚najmračnijim poglavljem‘ rata u BiH i ‚najvećim masakrom u Evropi nakon Holokausta‘, navodi TAZ i dodaje: „Autokratski režim u Republici Srpskoj manipulira lažima i propagandom. Za razliku od njih, srpski opozicionari su u četvrtak izašli na demonstracije, tražeći da se prizna da je u Srebrenici počinjen genocid. Njih je strah daljnjeg jačanja osovine Vladimir Putin-Viktor Orbán-Aleksandar Vučić“.

Njemački list istovremeno upozorava kako sukob u BiH i dalje tinja i kao primjer navodi „provokaciju"  izazvanu paradom kadeta iz Srbije u Prijedoru, u znak sjećanja na žrtve njemačke ofanzive na planini Kozara tokom Drugog svjetskog rata.

Jedna žena sa rukom na tabutu: kovčegu sa kostima jedne od 14 žrtava koje su ukopane 11.7.2024.
Jedna žena sa rukom na tabutu: kovčegu sa kostima jedne od 14 žrtava koje su ukopane 11.7.2024.Foto: Elvis Barukcic/AFP/Getty Images

"Multietnički partizani spasili srpske civile na Kozari"

U tekstu, koji se posebno bavi ovom temom, TAZ pojašnjava:

„1942. godine njemačke, talijanske i krajnje desničarske hrvatske ustaške snage opkolile su oko 50.000 bosanskih civila. U herojskoj borbi su multietnički partizani pokušali spasiti civile - uglavnom srpsko seosko stanovništvo, od deportacije u koncentracioni logor Jasenovac. Međutim, organizatori komemoracije iz rukovodstva Republike Srpske, današnjeg srpskog entiteta u BiH, smatraju da su prvenstveno srpske trupe, a ne partizani, spasili civile. Oni čak poriču da su srpski nacionalisti - četnici ratovali na strani Nijemaca."

Srpski organizatori komemorativnog marša u Prijedoru također nisu uzeli u obzir da srpski entitet u BiH ne pripada Srbiji",  piše dalje TAZ, mada je parada, po riječima Zorana Gojića - portparola visokog predstavnika u BiH, bila najavljena. „Ipak, to je izazvalo uznemirenje kod stanovnika Sarajeva i Federacije BiH. Član Predsjedništva, Željko Komšić, kaže kako srpska strana očito želi staviti BiH pred svršen čin, kako bi je destabilizirala. Članovi civilnog društva ukazuju da se istorijske laži, poput onih na Svesrpskom saboru u Prijedoru, sistematski šire i u vezi s genocidom u Srebrenici“, zaključuje TAZ.

Priredila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu