Njemačka škola za inkluzivnu nastavu u Bosanskoj krupi

Sve je počelo jednim novinskim intervjuom. Samo dan nakon što je "Westdeutsche Allgemeine Zeitung” u septembru 2014. godine objavio intervju sa mladom Bosankom, Amelom Halilović, u kojem je ona govorila o pomoći koju pruža BiH, svojim ratnim doživljajima u Bosanskoj Krupi, djetinjstvu i knjizi koju piše, Ameli se javio Herbert Schröer predsjednik organizacije "Stiftung für Menschen in Not" i pitao kako može pomoći. Već nakon prvog kontakta se rodila ideja o formiranju humanitarne organizacije „Aktion – Leben und lernen in Bosnien" .

Amela Halilović je preživjela rat u Bosni i Hercegovini i zna šta znači biti u nevolji. Pošto grijanje u školi, koju je pohađala i Amela, više nije radilo zbog čega su djeca zimi morala ostajati kod kuće ili odlaziti u druge škole, rukovodstvo škole je svoju bivšu učenicu zamolilo za pomoć. Amela nije dugo oklijevala da pomogne kako "Drugoj osnovnoj školi” tako i njenoj područnoj školi "Pilana”. Sredstva su prikupljena relativno brzo i novo grijanje je zajedno sa partnerom iz BiH i ubrzo su školske učionice bile tople.

Pomoć Bosni do kraja života

Nakon toga je uslijedilo niz drugih projekata, od obnove kabineta informatike, ukupno 20 u BiH, dostave humanitarne pomoći pa sve do razmjene učenika. "Ono što je daleko od očiju ne mora značiti da je daleko i od srca. Pomoć BiH će biti moj cilj sve dok sam živa. Iza sebe želim ostaviti trag”, kaže Amela.

Zajedno sa kolegama, Andreom Multmeier iz Udruženja paritetnih humanitarnih organizacija i Herbertom Schröerom, Amela trenutno radi na realizaciji projekta vrijednog 250.000 eura. Naime, humanitarna organizacija "Aktion – Leben und Lernen Bosnien e.V.” planira sanaciju "Druge osnovne škole" u Bosanskoj Krupi nakon čega će ova školska ustanova biti pristupačna i za djecu sa posebnim potrebama. "Prilikom naše posljednje posjete BiH smo primijetili da većina djece sa invaliditetom ne idu u školu već da su ostala kod kuće”, kaže Herbert Schröer.

"Škola će u potpunosti biti sanirana, od elektro instalacija do novih vrata”, kaže direktorica škole Daira Zjakić. Ona kaže da "Druga osnovna škola" u Bosanskoj Krupi uvijek želi činiti korak naprijed u stvaranju boljih, savremenijih i evropskoj praksi primjerenijih uvjeta školovanja djece.

Pored obnove škole, projekat škole koja nudi i inkluzivnu nastavu, obuhvata i obrazovanje nastavnog kadra za rad sa djecom sa posebnim potrebama, ističe direktorica Zjakić. Inkluzija, u najširem smislu riječi, podrazumijeva uključivanje djece iz marginalizovanih grupa u redovne tokove društva, pa samim tim i obrazovanje.

Realizacija projekta kojeg pored ostalog podržava i Općina Bosanska Krupa kao i Njemačko ministarstvo za privrednu saradnju, počinje polovinom naredne godine.

U BiH je lični interes u prvom planu

Međutim, put do toga nije nimalo lak, posebno kada se radi o Bosni i Hercegovini. Toga su svjesni i humanitarci iz Njemačke. "Bosna i Hercegovina je tvrd orah u smislu toga što ljudi gledaju samo na sebe. Bosna je zemlja u razvoju, nije članica EU i mogućnosti zapošljavanja i zarađivanja novca su veoma ograničene. Zbog toga svako prvo gleda na sebe”, kaže Herbert Schröer.

"Na svu sreću postoje dobri ljudi i ako sretnete pravu osobu, onda se zajedno može uraditi mnogo. Ljudima treba isticati dobre primjere i ne treba samo pričati nego pokazati kako se to radi. Mnogi u Bosni žive od humanitarnih organizacija. Ponekad to postaje problem. Ako postoji veliki broj humanitarnih organizacija, onda se ljudi opuste i sami se ne trude da nešto urade. To je mač sa dvije oštrice”, kaže predsjendik humanitarne organizacije "Stiftung für Menschen in Not".

Sticanje povjerenja kako kod donatora, ali i ljudi kojima je pomoć potrebna, veliki je zadatak pred svakim humanitarcem. Da li pomoć dolazi u prave ruke, pitanje je koje se često postavlja i u Bottropu."Zahvaljujući stalnim kontaktima, razmjeni učenika, konvojima pomoći i drugim vidovima saradnje, uvjeravamo se da pomoć zaista stiže u prave ruke”, kaže Andrea Multmeier i navodi da je za jednog humanitarca to veoma važan aspekt. "Najveći problem je povjerenje. Političke grupe, da ih tako nazovem, često imaju osjećaj da to što dođe iz inostranstva pripada njima i da to oni mogu zadržati. Srećom, u ovom slučaju, to se ne dešava, jer naši članovi lično odlaze u Bosnu i provjeravaju da li je sve zaista i završilo u pravim rukama”, kaže Multmeierova.

Amela Halilović neumorno radi dalje. U planu je još projekata, kao i objavljivanje knjige o njenim ratnim iskustvima iz BiH koju je napustila sa 18 godina. 

 

 

Ukoliko želite novčano pomoći rad ove humanitarne organizacije, sredstva možete uplatiti na:

IBAN:DE 1042451220 00000 37549

BIC:WELADED1BOT