Rat ekstremistima u državnim službama

Desničarski ekstremisti u kasarnama, u policijskim stanicama ili u sudovima? Da, ima takvih slučajeva. A čak i ako ih ima samo nekoliko, oni mogu potkopati povjerenje u pravnu državu. Zbog toga se njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer zalaže za promjenu disciplinskog zakona. U tom cilju pokrenula je zakonodavnu inicijativu sa ciljem da se ubrza disciplinski postupak, koji u prosijeku traje četiri godine.

Opasnost za vladavinu prava i demokratiju?

„Nećemo dozvoliti da našu demokratsku ustavnu državu iznutra sabotiraju ekstremisti", objašnjava svoju inicijativu socijaldemokratkinja (SPD). Ako bi bio narušen integritet države, to bi bilo posebno opasno za vladavinu prava i demokratiju.

Nensi Fezer misli na slučajeve poput bivšeg vojnika Bundesvera Franka A., koji je u međuvremenu osuđen na zatvorsku kaznu, zbog navodnih planova za državni udar samoproglašenih građana Rajha, ili sudije Jensa Majera, koga je Služba za zaštitu ustavnog poretka okarakterisala kao desnog ekstremistu. Zato ministarka unutrašnjih poslova naglašava: „Ko odbacuje državu ne može joj služiti. Dakle, svaki slučaj ekstremizma mora snositi jasne posljedice."

Sudije su skeptične

Ako parlament odobri nacrt zakona Nensi Fezer, vlasti će ubuduće administrativnim aktom moći same da iz službe uklone navodne neprijatelje ustava. Do sada su prvo morali da se tuže na sudu. Međutim, stručnjaci malo očekuju od planirane promjene disciplinskog zakona.

„Sumnjamo da li se cilj kojem se teži ovim prijedlogom zakona o ubrzanju disciplinskog postupka zaista može postići", saopšteno je iz Udruženje njemačkih upravnih sudija.

Pogođeni se i dalje mogu pravno braniti

Ovo je i stav Njemačke asocijacije državnih službenika (DBB), koja zastupa interese oko 1,3 miliona članova. U Njemačkoj konfederaciji sindikata (DGB) čak misle da je moguće suprotno. Zato što pogođeni mogu – što je u ustavnoj državi normalno – nastaviti da se brane pravno od odstranjivanja iz službe. Ovo naglašava i Nensi Fezer: "Naravno, ništa to neće promijeniti. Upravni sudovi i dalje mogu da preispituju odluke".

Nensi Fezer: "Nema opšte sumnje"

Na pitanje da li je njen nacrt zakona neka vrsta opšte sumnje protiv javnih službi, Nensi Fezer je to odlučno demantovala. Naime, samo su htjeli da ubrzaju postupak protiv osumnjičenih neprijatelja ustava. I dalje se radi o istim standardima revizije, nisu se promijenili. „I zato to nije opšta sumnja.”

Njemačka ministarka unutrašnjih poslova dobija podršku svog kolege Tomasa Štrobla (CDU) iz Baden Virtemberga. U ovoj saveznoj pokrajini je od 2008. godine moguće ono što bi Nensi Fezer željela za savezni nivo. Na pitanje DW-a, demohrišćanin je objasnio: „S pravom očekujemo od naših državnih službenika da se aktivno zalažu za slobodu, demokratiju i našu pravnu državu. Gdje god da su desni ekstremisti na djelu, moramo djelovati brzo i odlučno“.

Primjer Baden-Virtemberg

Savezna ministarka unutrašnjih poslova za svoj nacrt zakona kaže da se zasniva na praksi u Baden Virtembergu. Propisi su se tamo dokazali „preko deset godina“. U kom pogledu, međutim, ostaje otvoreno. Portparol ministra unutrašnjih poslova Tomasa Štrobla nije mogao da odgovori koliko je državnih službenika smijenjeno sa službe zbog antiustavnih aktivnosti. Statistika nije vođena na pokrajinskom nivou. On takođe naglašava: „U Ministarstvu unutrašnjih poslova posljednjih godina nije bilo disciplinskih postupaka zbog ekstremističkih aktivnosti."

Broj disciplinskih mjera je mali

Takve činjenice bi trebalo da pojačaju sumnje skeptika. U ovom kontekstu, Njemačko udruženje državnih službenika poziva se na brojke iz nacrta zakona koji je predstavila Nensi Fezer: 2021. godine su bile 373 disciplinske mjere na saveznom nivou. Ovo je odgovaralo 0,2 odsto od oko 190.000 državnih službenika. Broj disciplinskih pritužbi u istom periodu iznosio je 25 predmeta ili 0,01 odsto.

„Čak i u višegodišnjem poređenju, broj disciplinskih postupaka je stabilan na niskom nivou", kaže se u Nacrtu zakona. A u tekstu se dalje kaže: „Samo u nekoliko slučajeva je povjerenje u savjesno obavljanje funkcije i u integritet javne službe toliko trajno narušeno da se moraju preduzeti relevantne mjere".

Tužba pred Saveznim ustavnim sudom

U najgorem slučaju, to znači da će pogođeni izgubiti status državnih službenika ili će im biti ukinuta prava na državne penzije. U Baden Virtembergu, policajac koji je između ostalog osuđen za krivična djela prevare, žalio se na otpuštanje iz državne službe. Tužbu je u posljednjoj instanci odbio Savezni ustavni sud.

S obzirom na takve slučajeve, u kojima antiustavnost ne igra nikakvu ulogu, i mali broj slučajeva koje je pominjala sama Nensi Fezer, kritičari još manje imaju razumijevanja za pooštravanje disciplinskog zakona koje je ona pokrenula.

"Poruka nepovjerenja"

Njemačko udruženje državnih službenika optužuje ministarku unutrašnjih poslova da je uputila „poruku nepovjerenja” kako zaposlenima tako isto i građanima. A Savez sindikata strahuje da bi državni službenici mogli biti izloženi paušalnom „riziku od stigmatizacije”.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu