Njemačka ministrica u teškom posjetu Indiji

Već i kao pripadnica njemačke stranke Zelenih nastale od nekadašnje Djece cvijeća, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je ovog ponedjeljka u službenoj posjeti toj zemlji povukla baš sve registre u iskazima naklonosti prema Indiji: bosa je posula latice ruža pred mjestom atentata na Mahatmu Gandija u New Delhiju, kroz grad se provozala rikšom i povremeno ulazila u lokalne trgovine, čak je pomogla i u kuhanju objeda i pečenju kruha za sirotinju. 

Ali koliko god da su u ono doba Beatlesi pjevali All You Need Is Love, kod njenog susreta s indijskim ministrom vanjskih poslova Subrahmanyamom Jaishankarom je brzo postalo jasno kako je tu manje slijepe ljubavi, koliko jasnih političkih i napose gospodarskih interesa s obje strane. Njemačka ministrica je i tom prilikom naglasila kako Berlin Indiju vidi kao „saveznika" i „partnera s kojim dijeli zajedničke vrijednosti", ali indijski ministar je bio jasan kako je već i geografski, Indija bliža Rusiji nego Njemačkoj.

To se osobito vidjelo u pitanju gospodarstva: i njemački mediji su nagađali kako njemačka ministrica tom posjetom traži saveznike i obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i u pokušaju smanjiti gospodarski utjecaj Kine na Njemačku i Europu. No Baerbock je izjavila kako Indija nije „rezervni partner za Kinu" nego teži „većoj raznolikosti" u gospodarskoj razmjeni. I tu je naglasila kako je već ruska agresija pokazala koliko je loše osloniti se samo na jednog partnera, u tom slučaju u uvozu energenata. 

Što zemljama poput Indije uopće preostaje?

Indija je upravo preuzela i predsjedanje skupinom zemalja G20, ali čak i kad bi bilo sloge s Njemačkom i EU u stavu o Ukrajini, ona ne pomišlja priključiti se sankcijama Zapada protiv Rusije. Indijski ministar je i uoči susreta s njemačkom kolegicom podsjetio na golem i sve veći trgovinski deficit u razmjeni Indije s Rusijom gdje je Moskvi Indija poslala popis od petstotinjak proizvoda, uključujući i proizvode visoke tehnologije koje može ponuditi Rusiji za smanjenje duga.

Čak i kad je riječ o odluci Europske unije o gornjoj granici cijene za naftu iz Rusije i praktično prekid uvoza iz te zemlje, indijski ministar je izjavio kako „razumije da postoji sukob" i kako „EU tu ima svoje pozicije". Ali je podsjetio kako je baš Europska unija od početka rata u Ukrajini kupila više ruskih energenata nego deset drugih najvećih kupaca zajedno.

Jaishankar se požalio i da potraga članica EU u drugim zemljama – osobito na Arapskom poluotoku kupovati naftu i plin onda i njihovu cijenu diže nebu pod oblake što neposredno pogađa i zemlje kao što je Indija. Izjavio je i kako bi mu „bilo drago" da Bruxelles „malo razmisli" tko i od koga što kupuje na svijetu. 

Lakši dolazak Indijaca u Njemačku

Nešto više sloge je bilo u pitanju mogućnosti međusobne razmjene studenata i stručne radne snage. Potpisan je migracioni sporazum, prvi takve vrste kojeg je Njemačka sklopila s nekom zemljom kojim se olakšava dolazak i rad i Indijaca u Njemačkoj i Nijemaca u Indiji. Naravno, čak i među bivšim njemačkim šezdesetosmašima više nema mnogo onih koji u svom poznom dobu žele u neki ašram u Indiju, ali je u Njemačkoj oko 25 tisuća studenata iz Indije, što ih čini drugom po veličini skupinom stranih studenata u ovoj zemlji.

No tim sporazumom se olakšava i dolazak ljuto potrebnih stručnjaka u Njemačku, a olakšava se i povratak onih koji su došli ilegalno. Ne samo Njemačkoj je tu problem Srbija za koju Indijci ne trebaju vizu, ali onda iz Srbije dolaze u Europsku uniju i tamo traže azil. Njihovi zahtjevi gotovo redovito budu odbijeni – od oko 200.000 Indijaca koji žive u Njemačkoj ih je oko 5.000 tu ilegalno, ali njihova deportacija je prije ovog sporazuma bila komplicirana.

Njemačka ministrica u Indiji ostaje i ovog utorka (6.12.) kako bi prisustvovala na forumu o regiji Pacifika kojeg organizira njemački ogranak Marshallovog fonda. Usprkos razmjerno hladnom dočeku indijskog domaćina, ministrica Baerbock ipak naglašava „veliki potencijal" suradnje Berlina i New Delhija i golem značaj te zemlje sa 1,4 milijarde stanovnika – a vjerojatno je da će Indija već sljedeće godine čak i prestići Kinu kao najmnogoljudnija zemlja svijeta.

nr, aš (ard, rtr, dpa, faz)