Njemački tisak: kaos u Bundestagu - loš dan za demokraciju

Nakon burnog dana u njemačkom parlamentu Bundestagu, u kojem je propao pokušaj Friedricha Merza da i uz pomoć glasova ekstremne desnice izglasa zakon o nekim pooštrenjima u migracijskoj politici, komentatori njemačkih novina se uglavnom slažu da se radi o tektonskim promjenama u političkoj arhitekturi zemlje. Prekršen je tabu, srušen je tzv. protupožarni zid koji su demokratske stranke postavile naspram krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD).

Kao glavnog odgovornog za to komentator liberalnog lista Süddeutsche Zeitung iz Münchena vidi Merza, predsjednika najjače oporbene stranke, Demokršćanske unije (CDU/CSU), i trenutno najizglednijeg kandidata za novog njemačkog kancelara nakon izbora 23. veljače: „Rijetko je jedan čovjek izazvao toliko kaosa u Bundestagu kao što je to ovog tjedna učinio Friedrich Merz“, piše Süddeutsche Zeitung.

„Bez ikakve potrebe doveo je parlament u krizu i bez plana odveo vlastitu stranku u moralno blato formiranja zajedničke većine s desnim ekstremistima. Za Merza je to završilo dvostrukim porazom. Unija i (Liberalna stranka) FDP glasali su zajedno s AfD-om, ali nisu postigli većinu. Tako je zaštitni zid prema desnici pretrpio štetu, a da Merz nije postigao ništa konkretno. Dobro je da nijedan zakon nije donesen uz pomoć AfD-a. Ipak, predizborna kampanja dosegla je najnižu točku, koja će imati posljedice i dugo nakon 23. veljače“, predviđa Süddeutsche Zeitung.

List Frankfurter Rundschau predbacuje kancelarskom kandidatu Unije: „Friedrich Merz prekršio je riječ. U studenom je predsjednik kluba zastupnika Unije izjavio da ni u jednom jedinom slučaju ne želi osigurati većinu ‘s onima tamo’ iz AfD-a. Bila je to snažna izjava, zvučao je uvjereno i vjerodostojno. A onda je već u srijedu osigurao većinu uz pomoć AfD-a za jedan prijedlog o migracijskoj politici. To je veliki trijumf za AfD, koji je djelomično radikalno desničarski. I to je potencijal za podjelu demokratskog društva u Njemačkoj. Čovjek koji želi postati kancelar i kojem će, zbog nedostatka apsolutne većine, trebati koalicijski partner, već sada, kao opozicijski političar, odbija mukotrpnu potragu za kompromisom“, kritizira Frankfurter Rundschau iz Frankfurta na Majni.

A list Märkische Oderzeitung iz drugog Frankfurta, onog na rijeci Odri, smatra da su posljednji manevri Merza u Bundestagu osnažili sumnje u njegovu kvalifikaciju za kancelarku poziciju:  „Kako će se stvar za njega završiti 23. veljače, ostaje neizvjesno. Nije isključeno da će njegov migracijski kurs privući više birača nego što ih je odbio njegov odnos prema AfD-u. No, demokršćanin je propustio priliku da pomiri strastveno zalaganje za nešto i hladnu kalkulaciju. To bi za zemlju bilo doista nešto novo", smatra Märkische Oderzeitung.

Bavarski list Augsburger Allgemeine ustvrđuje da se „kao kancelar, to treba jasno reći, Merz ovime nije preporučio", i nastavlja: „Naprotiv: upravo po pitanju koje je temeljno za Njemačku iz više razloga – kako postupati s migracijom i azilom? – kandidat je potvrdio sve predrasude koje ga prate već godinama. Djelovao je impulzivno i bezobzirno, bez mudrosti i očito bez pravog plana. Naravno, može se povjerovati Merzu da se on ne želi ulizivati AfD-u, već rješavati očite probleme migracijske politike. No, na kraju je ostala samo hrpa krhotina.“

Badische Zeitung  iz Freiburga ocrtava širi politički kontekst inicijative predsjednika Demokršćanske unije: „Treba priznati Merzu da je želio postojeću zabrinutost mnogih građana i želju za smanjenjem neregularnih migracija kanalizirati u demokratski okvir Unije. Osim toga, želio se osloboditi crveno-zeleni okova. Socijaldemokrati (SPD) i Zeleni godinama su blokirali zahtjeve za strožim pravilima o migrantima uz obrazloženje da bi se time kršio važeći zakon i vrijednosti demokratskog centra. A pritom su opseg i sadržaj tih vrijednosti SPD i Zeleni najradije definirali sami. Merzov istup nakon napada u Aschaffenburgu bio je i pokušaj da se SPD-u i Zelenima oduzme monopol na tumačenje toga što čini demokratski centar, a što ne", analizira list.

Weser-Kurier iz Bremena u svom osvrtu naglašava da činjenica da do izmjena zakona nije došlo, nije nikakva drama. „Da budemo jasni: ni cilj ograničavanja migracije ni zaustavljanje spajanja obitelji za osobe pod zaštitom neće spriječiti zločine poput onih u Aschaffenburgu, Solingenu ili Magdeburgu. Tko stvara takav dojam, svjesno ne govori istinu. U ovoj zemlji nema problema s regulativom, već s provedbom zakona. Zato bi dodatni službenici za Savezni ured za migraciju i izbjeglice bili puno važniji od svih pooštravanja", uvjeren je Weser-Kurier.

A list Volksstimme  iz Magdeburga donosi sljedeći zaključak o sjednici Bundestaga: „Sama činjenica da prijedlog nije prošao nema velike posljedice, ali poruka koja se šalje građanima jest da politički centar ne rješava probleme. Šokantno je bilo vidjeti kako su se stranke centra ponašale jedne prema drugoj, i to krfatko pred izbore. Unija i FDP, s jedne strane, te SPD i Zeleni, s druge, nalaze se na zabrinjavajuće nepomirljivim pozicijama. Promatrači su čak govorili o ‘masakru’. Pitanje je kako će stranke pronaći zajednički jezik nakon izbora. Korist od ovoga ima samo jedna stranka: AfD. Ona je jučer već testirala napad na Uniju. Ovaj tjedan nije bio dobar za demokraciju“, zaključuje Volksstimme.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu