Njemački penzioni sistem: Kako riješiti problem?

Nakon što generacije, rođene između 1955. i 1969. godine i poznate kao "baby boomers",  odu u penziju,  očekuje se da će imati duži životni vijek. Međutim, broj zaposlenih u Njemačkoj ne raste proporcionalno. To znači da će sve veći broj penzionera biti na teretu sve manjem broju ljudi koji rade. Pitanje koje se postavlja je  ko će finansirati penzije starijih generacija?

Njemački sistem penzija, koji je uveden 1889. godine, zasniva se na obaveznom osiguranju, gdje se mirovine sadašnjih penzionera finansiraju novčanim iznosima, koji se odbijaju od plata zaposlenih  - to je  sistem poznat kao "generacijski ugovor".

Na početku 1960-ih godina, dolazilo je šest radnika na jednog penzionera. Danas je ta proporcija 2:1, s tim što i dalje pada. Značajan dio saveznog budžeta odlazi na podršku Njemačkom penzionom sistemu: u 2024. godini će 127 milijardi eura biti uplaćeno u penzioni fond, što čini trećinu svih državnih izdataka. Očekuje se da će se ova suma do 2050. gotovo udvostručiti.

U isto vrijeme, penzioneri su postali značajna grupa birača. Zato je osiguravanje funcionisanja penzionog sistema postalo tema žestokih rasprava i postoji hitna potreba za djelovanjem.

Takozvana semafor-koalicija, koju čine socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), ne želi smanjiti penzije. Isto tako ona ne želi povećavati doprinose za penzije niti povećavati starosnu granicu za odlazak u penziju, u koju se sada ide sa 67 godina.

Novi plan: "Penzija od akcija"

Da bi riješili problem, ministar finansija Christian Lindner iz FDP-a predložio je plan prema kojem će Savez preuzeti kredit od za početak dvanaest milijardi eura i investirati ga na berzi.

Konkretno, planira se osnivanje fonda, kojim će upravljati nezavisna javna fondacija - kao tzv. generacijskim kapitalom. Novac će biti globalno raspoređen u dionice, pri čemu će se dobit prvo vraćati u javnu kasu.

"Više od jednog vijeka su propuštene prilike za penzije, koje je nudilo tržište kapitala. Sada bismo time ulagali u budućnost ovog društva", napisao je Lindner na X-u.

Suma od dvanaest milijardi eura trebala bi se povećavati za tri posto svake godine u narednom periodu. Do 2035. dionice bi trebale biti vrijedne najmanje 200 milijardi eura, kako bi podržale državno penziono osiguranje.

Kritike iz CDU-a

CDU kao najveća opoziciona stranka kritikuje plan kao neefikasan. Axel Knoerig (CDU), zamjenik predsjedavajućeg Odbora za rad i socijalna pitanja u Saveznom parlamentu, rekao je za ‚Ippen. Media‘ da tzv. Penzioni paket II ne garantuje "dugoročno osiguravanje njemačkih penzija". On dovodi "do povećanja doprinosa u budućnosti i time dodatno opterećuje zaposlene".

CDU nije suštinski protiv ulaganja na tržištu kapitala radi ostvarivanja dodatnih prihoda od kamata, ali trenutni koncept, prema Knoerigu, ne donosi "značajajan prihod s obzirom na dodatno opterećenje dugom".

Široko rasprostranjena ulaganja u dionice donose, prema podacima Njemačkog instituta za dionice, prosječno šest do osam posto prinosa godišnje. Ministar finansija Christian Lindner očekuje "više od tri, četiri posto dobiti".

Ulaganje na berzu nosi rizik potpunog gubitka novca, ali, prema podacima Saveznog ministarstva finansija, trebalo bi uspostaviti sigurnosni mehanizam radi zaštite imovine fondacije.

Kako funkcioniše njemački sistem penzija?

U Njemačkoj je obavezno državno penziono osiguranje samo za zaposlene. Samozaposleni, odnosno privatnici i vlasnici firmi mogu uplaćivati novac u državni penzioni sistem ili u privatna osiguranja. Činovnici, koji su oslobođeni plaćanja poreza, imaju vlastiti penzioni sistem. Ove dvije grupe čine oko 12 posto radne snage u Njemačkoj.

Političari lijevog centra su u prošlosti često zahtijevali da se ove često dobro plaćene grupe ćinovnika integrišu u državno osiguranje. Jer, samo tako se sistem može dugoročno stabilizirati.

U državni penzioni fond trenutno se uplaćuje 18,6 posto mjesečne bruto plate radnika, pri čemu radnik i poslodavac plaćaju po pola. Mjesečni doprinos ne smije premašiti 1404,30 eura.

Vlada očekuje da će stopa doprinosa od 2028. godine porasti na 20 posto i do 2035. na 22,3 posto, kao i da će na ovom nivou ostati do 2045. godine.

Trenutni "nivo penzija" - iznos koji se isplaćuje penzionerima svakog mjeseca - iznosi 48 posto prosječne mjesečne plate, a to vlada planira zakonski garantirati do 2040. godine.

Šta ako državna penzija nije dovoljna
 

U 2023. godini je, prema podacima Njemačkog penzionog osiguranja, prosječna mjesečna penzija u Njemačkoj iznosila 1550 eura. Trenutni podaci pokazuju da 61 posto penzionera prima manje od 1.200 eura mjesečno iz državnog penzionog osiguranja. Svaki treći penzioner čak prima manje od 750 eura.

Mnoge žene u Njemačkoj primaju znatno manju ili čak nikakvu penziju. To je zato što su radile u oblasti nisko plaćenih poslova. Mnoge su godinama bile domaćice i nisu se vraćale na posao godinama nakon rođenja djece.

Ponovno zapošljavanje, nakon dugogodišnjeg izbivanja s tržišta rada, nije jednostavno. Za mnoge penzija nije dovoljna da pokrije osnovne troškove, pa rade kako bi je nadopunile ili primaju socijalnu naknadu od države.

Predizborna kampanja za izbore za Bundestag 2025. godine je pred vratima. Očekuje se da će penzije u njoj igrati važnu ulogu. Sahra Wagenknecht želi pozicionirati svoju novu populističku stranku BSW kao "glas njemačkih penzionera",. Bivša čelna političarka stranke Ljevice najavila je da će se tokom predizborne kampanje fokusirati na temu osiguranja penzija.

"Penzija je vjerovatno najveći socijalni problem današnjice", rekla je Wagenknecht u intervjuu listu Augsburger Allgemeinen Zeitung: "Socijalno-politički skandal je da mnogi ljudi primaju nisku penziju, unatoč decenijama uplaćivanih doprinosa".

Čini se upitnim da će njemačka vlada moći da profitira od planirane penzije iz dobiti od akcija tokom izborne kampanje 2025. godine. Čak i ako bi se planirano finansiranje penzija u akcijama usvojilo u Bundestagu: Projekat bi mogao da rastereti penzioni sistem samo dugoročno.

Ovaj tekst izvorno je objavljen na  engleskom jeziku.