211210 Deutschland UN-Sicherheitsrat
23. decembar 2010
U vladi u Berlinu bili su više nego zadovoljni kada je u oktobru Njemačka izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti tokom sljedeće dvije godine. Ministar spoljnih poslova Gido Vestervele tada je izjavio: „Sada nam se pruža prilika da kažemo šta mislimo prije nego što odluka bude donesena i da tako povećamo naš uticaj. Na primjer, u riješavanju regionalnih sukoba“.
Dakle, od januara i Njemačka će učestvovati u pripremanju značajnih rezolucija u Vijeću sigurnosti. Njegov dnevni red uglavnom diktiraju aktuelne krize i najveći uticaj ima pet stalnih članica sa pravom veta – SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija. Da li u takvom okruženju Njemačka uopšte može da vodi nešto kao nacionalnu politiku? Teško, kaže njen ambasador u Ujedinjenim nacijama Peter Vitig: „U Vijeće sigurnosti ne ulazi se sa vladinim programom kao u novu vladu. Dnevni red određuju krize i u prvom planu je očuvanje mira. Kada se imaju u vidu obaveze ne ostaje mnogo da se bira“.
Mir na prvom mjestu
Istina, ima i tema kojima se Vijeće sigurnosti kontinuirano bavi. Njemačka namjerava da se angažuje prije svega u očuvanju mira i mirovnim operacijama. Angažovaće se i u borbi protiv terorizma i biće u odboru koji uvodi sankcije kao što su ograničenja putovanja osumnjičenima za terorizam. Njemački ambasador Vitig zainteresovan je i za sudbinu djece-vojnika: „Postoji radna grupa koja se bavi zloupotrebom djece u sukobima, prije svega regrutovanjem djece-vojnika. Želimo posebno da se pozabavimo tim problemom“.
Njemački cilj ostaje stalno mjesto u Vijeću sigurnosti, ali o reformi svjetske organizacije odlučuje svih 192 članica Generalne skupštine za koju trenutno nema mnogo izgleda. Za stalno mjesto u Vijeću sigurnosti zainteresovani su i Indija, Brazil, Južna Afrika i Nigerija.
Autor: Nina Werkhäuser/Mehmed Smajić
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić