Njemačka: najgori rezultati PISA studije do sada

Mladi u Njemačkoj su znatno lošiji u matematici, čitanju i prirodnim naukama nego 2018. To pokazuje nova PISA studija, koja je predstavljena ovog utorka (5.12.).

Ukupno gledajući, prosječno znanje mladih ljudi u ove tri oblasti je opalo u mnogim zemljama OECD-a u poređenju sa prethodnom studijom iz 2018. Međutim, u Njemačkoj je zabilježen nadprosječan pad znanja.

Samo nekoliko zemalja se poboljšalo

Veoma mali broj zemalja OECD-a je mogao djelimično da poboljša rezultate između 2018. i 2022. godine, na primjer Japan u čitanju i prirodnim naukama a Italija, Irska i Letonija u prirodnim naukama.

- pročitajte još: Studija PISA: znanje je – Kina

U prosjeku, mladi ljudi u Japanu i Koreji posjeduju najbolje znanje u matematici. Irska, Japan, Koreja i Estonija su u vrhu po čitanju. U prirodnim naukama, Japan, Koreja, Estonija i Kanada postižu najbolje rezultate.

Samo prosječni u matematici i čitanju

Nakon prve studije 2000. godine, Njemačka je najprije bila u stanju da poboljša svoje rezultate i održi ih na visokom nivou. Međutim, u kasnijim  PISA istraživanjima se bilježi pad ovog trenda.

U odnosu na ostale zemlje OECD-a Njemačka je ostala iznad prosjeka samo još u prirodnim naukama (492 naprema 485 poena). U matematici (475 naprema 472 poena) i čitanju (480 naprema 476 poena), rezultati su sada u skladu sa prosjekom u zemljama OECD-a, koji je takođe opao u obje oblasti.

Udio posebno loših performansi je veći

Skoro trećina petnaestogodišnjaka ima veoma ograničeno znanje u najmanje jednoj od tri testirane oblasti. Otprilike jedan od šest učenika pokazuje značajne deficite u sve tri grupe predmeta. Procenat mladih ljudi sa posebno lošim znanjem porastao je od 2018. godine i iznosi oko 30 odsto u matematici, oko 26 odsto u čitanju i oko 23 odsto u prirodnim naukama.

Ponovo je opao udio učenika sa posebno dobrim uspjehom - na skoro devet odsto u matematici i na skoro osam odsto u čitanju. U prirodnim naukama ovaj udio je ostao stabilan i iznosi oko deset odsto.

Razlozi loših rezultata

Iz studije se mogu izvući i razlozi za pogoršanje rezultata. Autori procjenjuju da je s jedne strane zatvaranje škola tokom pandemije korone negativno uticalo na sticanje znanja i vještina. Pritom su se u vrijeme kada se učilo „na daljinu“ u Njemačkoj manje koristili digitalni mediji od prosjeka OECD-a. Međutim, analiza međunarodnih podataka pokazuje da ne postoji sistemska veza između vremena tokom kojeg su škole bile zatvorene i pada uspješnosti mladih ljudi

Drugi faktor, koji objašnjava rezultate u oblasti matematike, mogla bi, procjenjuju autori studije, da bude veza između sticanja znanja i socioekonomskog statusa porodica iz kojih učenici dolaze, kao i njihovog imigracionog porijekla. To je u Njemačkoj još uvijek veoma izraženo. Pritom je nivo znanja u matematici i kod mladih bez imigrantskog porijekla takođe smanjen u odnosu na 2012. godinu.

Da bi objasnili taj dugoročni negativan trend, istraživači su takođe provjeravali motivaciju učenika, njihove stavove, ali i to kakve su lekcije, koje im se predaju. Pokazalo se da su, u odnosu na 2012, mladi s manje zadovoljstva i interesovanja pohađali časove matematike. Istovremeno, strah od tog predmeta je povećan. Osim toga, 15-godišnjaci smatraju da imaju manje koristi učenje matematike.

.

Upozorenje o promašenoj obrazovnoj politici

Neposredno prije objavljivanja ovih novih rezultata, predsjednik Centra za ekonomiju obrazovanja instituta ifo iz Minhena Ludger Fosman, upozorio je na posljedice neuspješne obrazovne politike u Njemačkoj. „Kriza obrazovanja je naš najveći lokalni rizik“, rekao je Fosman za list „Virtšaftsvohe“. „To koliko produktivno djeca i mladi kasnije mogu da doprinesu društvu, u velikoj mjeri zavisi od uspjeha u njihovom obrazovanju.“

S obzirom na nedostatak radne snage, prije svega one kvalifikovane, Njemačka sebi ne može da dozvoli da se kriza u obrazovanju nastavi, rekao je Fosman.

Među osobama sa fakultetskom diplomom, odnosno onima koji imaju stručnu spremu, nezaposleno je dva do tri odsto ljudi. Među onima bez kvalifikacije – 20 procenata.

Šta je PISA studija?

PISA –  je skraćenica za najvažniji svjetski test za poređenje škola/đaka u znanju. To je „Program za međunarodno ocjenjivanje učenika", kojim se ocjenjuju vještine 15-godišnjaka u čitanju, matematici i prirodnim naukama. Od 2000. godine sprovodi se svake tri godine. 

Sadašnja studija, koju koordinira Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i koju u Njemačkoj vodi Centar za međunarodne uporedne studije obrazovanja (ZIB), sprovedena je u proljeće 2022. Test traje otprilike dva sata i sastoji se prvenstveno od pitanja sa više odgovora, na koja se obično odgovara na računaru.

Oko 6.100 reprezentativno odabranih učenika testirano je u oko 260  različitih škola u Njemačkoj. Oni su odgovarali i na pitanja o uslovima učenja, stavovima  o raznim pitanjima kao i o njihovom socijalnom porijeklu. Roditelji, direktori škola i nastavnici odgovarali su na pitanja o opremljenosti učionica i resursima, kojima škole raspolažu, kao i o značaju učenja i sticanja znanja u porodici. U studiji je učestvovalo oko 690.000 studenata širom svijeta.

 

Tagesschau.de/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu