1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: Cijena CO2 po grbači siromašnih

31. decembar 2023

Sljedeće godine cijene CO2 će porasti više nego što je planirano. To će dovesti do poskupljenja grijanja i goriva. Ekonomisti upozoravaju da porez pada na leđa najsiromašnijih.

https://p.dw.com/p/4agCF
Dim i para iznad Veselinga
Dim i para Foto: Oliver Berg/dpa/picture alliance

Više od 13 milijardi evra – toliko je njemačka država prošle godine ubrala na ime CO2-poreza na lož ulje, gas i benzin te od evropske trgovine emisijama CO2 za industriju. Iako ove poreze u početku plaćaju naftne kompanije, elektroprivrede i industrijska preduzeća, na kraju ih ipak plaćaju građani kroz veće cijene.

Ovaj novac bi zapravo trebalo da se vrati građanima u vidu tzv. novca za klimu koji bi se isplaćivao po glavi stanovnika. Na to trenutno ponovo pozivaju zaštitnici potrošača, socijalna udruženja i organizacije za zaštitu klime. I sama savezna vlada je to najavila u svom koalicionom sporazumu prije dvije godine.

Od januara 2024. porez na CO2 u Njemačkoj će ponovo značajno porasti: sa sadašnjih 30 na 45 evra po toni CO2 – ovo je usvojila vlada u Berlinu sredinom decembra u okviru novih odluka o budžetu. Zbog toga će benzin i dizel vjerovatno poskupiti po nekoliko centi, a računi za gas će se povećati u prosijeku za oko pet evra mjesečno.

Dobro za klimu - nepravedna raspodjela

Radijator
Veliki dio prihoda kod siromašnih ide na grijanjeFoto: Achim Duwentäster/teamwork/IMAGO

Većina ekonomista takođe misli da novac za klimu ima smisla. Koliko god cijena CO2 bila važna u pogledu klime, ona je isto tako nepravedna u smislu raspodjele. Naime, siromašnija domaćinstva u prosijeku uzrokuju manje emisije CO2 jer žive u manjim stanovima, rjeđe odlaze na odmor i ukupno troše manje od bogatijih domaćinstava. Istovremeno, značajno veći dio prihoda troše na grijanje.

To potvrđuje i nova studija Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjukture (IMK) Fondacije Hans-Bekler (Hans-Böckler). Novac za klimu bi „sveobuhvatno rasteretio domaćinstva sa nižim prihodima i ona sa srednjom potrošnjom", navode istraživači.

Ali nisu samo siromašnija domaćinstva ta koja su posebno pogođena visokim cijenama CO2, već i određeni slojevi stanovništva sa srednjim prihodima – kao što su penzioneri koji žive sami u starijim kućama na selu i koji „često nemaju dovoljno finansijskih sredstava da smanje emisiju renoviranjem ili zamjenom sistema grijanja", piše IMK. Njima će osim novca za klimu bi potrebna dodatna podrška.

Uvođenje novca za klimu trenutno ne uspijeva zbog dvije stvari: prvo, država bi morala da poveže jedinstveni poreski identifikacioni broj svake osobe u Njemačkoj sa podacima njenog bankovnog računa – i to bi trebalo da se sprovede besprijekorno u smislu zaštite podataka. Ministarstvo finansija je htjelo da se pozabavi ovim, ali do sada mu još nije pošlo za rukom da stvori uslove za isplatu. Prema Ministarstvu, mehanizam bi trebalo „da bude na raspolaganju tokom ovog zakonodavnog perioda“.

Većina smatra energetsku tranziciju „nepravednom“

Druga prepreka: milijarde prihoda od CO2 odavno su namijenjene za druge projekte, uključujući mnoge mjere za zaštitu klime. Međutim, prema riječima profesorke ekonomije Veronike Grim (Grimm), „najslabiji u društvu bi bili zapostavljeni” – jer, na primjer, nemaju kuću u kojoj bi mogli da ugrađuju solarne ćelije na krovu ili toplotnu pumpu u podrumu.

Dimnjaci
Sve više se ljudi grije na čvrsto gorivoFoto: Jan Woitas/picture alliance/dpa

Većina Nijemaca takođe doživljava sprovođenje energetske tranzicije kao nepravednu, pokazuju rezultati nedavno objavljene studije Bertelsman fondacije u saradnji sa Istraživačkim centrom za održivost – Helmholc centar Potsdam.

Ekonomistkinja Grim vjeruje da je uvođenje novca za klimu neophodno „kako bi se klimatska politika prihvatila“, rekla je ona za ARD. Ona vjeruje da se problemi organizacije i zaštite podataka mogu riješiti. I sve dok Ministarstvo finansija još radi na tome, novac za klimu se može uštedjeti, a zatim prikupiti i isplatiti kasnije. To bi značilo da bi tzv. semaforska koalicija zapravo imala podsticaj da krene naprijed i omogući isplatu, „na primjer, neposredno prije sljedećih saveznih izbora 2025. godine“.

Autorka: Judit Kesters, ARD/ HR

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu