Borba protiv islamske radikalizacije u zatvorima
8. august 2019
Zatvorenik kojeg u ovom slučaju zovemo Batuhan je osoba kakvu žele njemačke vlasti kada je riječ o muslimanskim zatvorenicima. On je miran i tolerantan. Batuhan, porijeklom iz Turske, skoro četvrtinu svog života živi u Njemačkoj. Ima oko 50. godina i u zatvoru je od marta 2014. godine zbog kriviönog djela prevare. Kaže da se bavio prodajom automobila i nekretnina. Više detalja ne navodi.
Batuhan je jedan od skoro 16.000 zavorenika koji se nalaze u zatvorima u njemačkoj saveznoj zemlji Sjeverna Rajna Vestfalija (NRW). Više od četvrtine ovog broja su muslimani. Među njima postoje manje grupe, koje vlasti drže na oku: radikalni islamisti. Pokrajinsko ministarstvo pravosuđa je na zahtjev DW saopštilo da su se u zatvorima u NRW nalazile 33 osobe „iz islamističkog spektra".
Ove osobe su smještene u različitim zatvorima kako se nikada ne bi srele i možda oformile radikalnu grupu. DW nije dobio dozvolu da razgovara sa ovim ljudima. Razgovor je dozvoljen samo sa ljudima poput Batuhana. On kaže da vjera za mnoge zatvorenike igra veliku ulogu, bez obzira koje je vjeroispovijesti zatvorenik. On kaže da mu ostali zatvorenici često postavljaju pitanja o islamu. Posebno kada se desi islamistički napad. „Tada razgovaramo o tome: zašto, kako i zbog čega", kaže Batuhan.
Opasnost prepoznata, ali ne i otklonjena
Odgovorni se trenutno spremaju na povećanje broja radikalnih islamista u njemačkim zatvorima. Njemačko državno dužilaštvo u Karlsruheu je samo prošle godine vodilo istragu protiv 855 osoba koje se smatraju radikalnim islamistima.
Prema navodima medijske kuće WDR nakon vojnog poraza „Islamske države" u kurdskom dijelu Sirije je uhapšeno više od 120 džihadista koji imaju veze sa Njemačkom. Veliki broj takvih osoba se nalazi u zatvorima u Iraku. Ukoliko se vrate, očekuje se da se u Njemačkoj protiv njih povede sudski proces.
U zatvor kao kriminalac, a iz zatvora kao radikalizovana osoba
Više od polovine od preko 5.000 džihadista koji su napustili Zapadnu Evropu i pridružili se „Islamskoj državi" ima kriminalnu prošlost. Mnogi su bili članovi bandi, trgovci drogom ili kradljivci. Ovo je podatak koji je naveden u studiji Međunarodnog centra za istraživanje radikalizacije na londonskom King's College.
Njemački zatvori pokušavaju spriječiti da ektremisti ne postanu misionari i da ne dođu u kontakt sa istomišljenicima. Oni su u zatvorima pod posebnom prismotrom i odvojeni su od drugih zatvorenika.
Lak plijen za islamiste
Numan Özer je uvjeren da su zatvori perfektno i plodno tlo za ekstremističke grupe. Ovaj mladi pravnik turskog porijekla već sedam godina radi za inicijativu „180 Grad Wende" (Preokret od 180 stepeni) iz Kölna koja se u međuvremenu finansira i državnim sredstvima. U ovoj Inicijativi i nekoliko Bosanaca deradikalizuje islamiste.
Özer od 2015. godine redovno posjećuje zatvore u NRW. Inicijativa za koju radi nudi redovne razgovore sa muslimanskim zatvorenicima. On kaže da se „zatvorenici nalaze u dubokoj emotivnoj krizi i da su kao takvi lak plijen za islamiste. Oni im govore da je sistem kriv što se oni nalaze u takvoj situaciji."
Prema radikalnom tumačenju islama, Zapad vodi rat protiv muslimana. U tom ratu, tvrde oni, i Kur´an dozvoljava pljačku. Sa takvim argumentima su krađe, pljačke i trgovina drogom legitimni ratni plijen, a kriminalci postaju heroji. „Sa takvim uvjerenjima ektremisti lako privlače mladiće", kaže Özer.
Opasni scenario izgleda ovako: očajni, agresivni i često bezperspektivni mladići u zatvorima sreću osobe koje im daju jednostavne odgovore na njihova pitanja.
Kako politika i pravosuđe to žele spriječiti?
Odgovorni su to prepoznali. Vlada njemačke savezne zemlje Sjeverna Rajna Vestfalija se uglavnom fokusira na prevenciju. U međuvremenu su mnogi zatvori u NRW imenovali opunomoćenike za integraciju kojem se direktno mogu obratiti zatvorenici migrantskog porijekla.
Uprave zatvora inače usko sarađuju sa islamolozima kao što su Mustafa Doymus i Mehmet Bilekli. Oni su od 2016. godine po nalogu Ministarstva pravosuđa doškolovali oko 2.700 od ukupno 8.600 zatvorskih čuvara u NRW. „Gubitak slobode kod zatvorenika neminovno uzrokuje lične krize koje od svakoga prave ´filozofom´" kaže Doymus. Neki sebi postavljaju vjerska pitanja i počinju odgovore tražiti u vjeri.
Najprije se moraju „senzibilizirati" uposleni u zatvorima. Oni u kriznim situacijama mogu pomoći zatvorenicima. Na taj način blagovremeno mogu prepoznati opasnost od moguće radikalizacije. Naprimjer ako se prilikom slučajnog pretresa ćelije pronađu upadljivi spisi ili knjige. Ili ako zatvorenik počne dobijati neobična pisma, jer unutar radikalno-islamističke scene postoje mreže koje zatvorenicima šalju pisma i pakete.
Za 36 zatvorenika u NRW brine se 26 imama. Oni doduše ne mogu živjeti od svog posla u zatvorima gdje imaju ulogu dušebrižnika. Zakonom je regulisano da jedan imam u zatvoru sedmično može maksimalno raditi deset sati. Njegova satnica iznosi 20 eura. Ovo pravilo važi tek od 2016. godine. Do tada su imami u zatvorima radili besplatno.
Poređenja radi: evangelističke i katoličke dušebrižnike plaća država. Oni isključivo rade taj posao i imaju puno radno vrijeme, tako da se mogu koncentrisati na posao sa zatvorenicima. Obje ove crkve, katolička i evangelistička u NRW zapošljavaju 86 zatvorskih dušebrižnika.
Imami u zatvorima razgovaraju sa zatvorenicima, a džume se klanjaju svake druge sedmice. Batuhan koristi sve ponuđene usluge. On kaže da ranije, dok je bio na slobodi, vjera u njegovom životu nije imala skoro nikakvu ulogu. Ono, čemu je tada pridavao pažnju su bili hobi, prijatelji i porodica. Međutim, u zavoru odjednom ima dosta vremena za molitve. Zatvoren je u 21 kvadratni metar, zajedno sa svojim mislima, sve do 2021. godine kada bi trebao izaći iz zatvora. Batuhan je uvjeren da će i nakon izlaska iz zatvora obavljati vjerske obrede. „Onaj ko jednom uđe u to, iz toga više ne izlazi", kaže Batuhan.