Njemačka štampa: "EU kao destabilizator"
18. februar 2020
"Ako još neko kaže da EU nema više pomena vrijednog vanjskopolitičkog utjecaja, Zoran Zaev može iz vlastitog, bolnog iskustva posvjedočiti suprotno. On, premijer Sjeverne Makedonije, je uspio provesti promjenu imena zemlje unatoč otporu nacionalista bliskih Moskvi, čime je uklonio posljednju veliku prepreku na putu ka obećanim pristupnim pregovorima sa Europskom unijom. A onda je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznenađujuće uložio svoj veto na početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", piše Sueddeutsche Zeitung i ocjenjuje: "Brisel je postao neko ko ne drži svoju riječ, Zaev je podnio ostavku, a Parlament u Skoplju je dao zeleno svjetlo za prijevremene izbore".
SZ navodi da nije isključeno da nacionalisti pobijede i ocjenjuje: "Jer navodni dokaz da reformska politika socijaldemokrata zemlji ne donosi ništa im je isporučio sam Brisel".
Macron je, kako piše SZ, u međuvremu svoje odbijanje relativizirao: "EU zemljama Zapadnog Balkana pruža novu nadu". Ipak, povjerenje je dugoročno narušeno. Brisel se mora brzo brzo dogovoriti o obavezujućoj političkoj liniji prema jugoistočnim susjedima. Nepredvidiva politika prema Balkanu, to pokazuje slučaj Zaev, može imati destabilizirajući učinak u regionu", piše Sueddeutsche Zeitung.
Zoran Milanović, predsjednik
Socijaldemokrata Zoran Milanović stupa na funkciju hrvatskog predsjednika nakon što je na izborima iznenađujuće pobijedio dosadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, piše austrijski Standard.
"Teško da je itko mogao predvidjeti njegovu pobjedu. Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović, socijaldemokrata, pobijedio je na izborima u januaru tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, koja je određeno vrijeme bila najpopularnija politička figura u zemlji. Milanovićeva pobjeda je usko povezana sa padom popularnosti Grabar-Kitarović. Jer Milanović, sa pomalo otupljenim nastupom, ni sam ne uživa stvarni ugled među stanovništvom. Ipak on je uspio ostaviti dojam u najmanju ruku vjerodostojnijeg i suverenijeg državnika nego Grabar-Kitarović zbog koje je nekim Hrvatima polako počelo biti neugodno. Brojni su k tomu – s obzirom na to da je vlada u rukama konzervativaca – željeli imati političku ravnotežu u uredu predsjednika", piše Standard.
"BiH nije prava država"
List podsjeća da je Milanović bio, između ostalog, premijer Hrvatske: "Tokom njegovog mandata je "pao" prijem zemlje u EU, ali je zemlja pala i u duboku recesiju u kojoj je ostala šest godina. Kreditni rejting zemlje se stalno smanjivao. Milanovićeva vlada je povećala poreze i starosnu granicu za odlazak u penziju, ali je nezaposlenost unatoč tome porasla. Njegov kabinet nije uspio provesti ostale važne strukturne reforme koje do danas nedostaju zemlji", piše Standard i ocjenjuje: "Iz Milanovićeve ere je ostala nekoherentna ekonomska politika i neke društveno-političke prekretnice poput povećanja prava za istospolne parove", piše Standard.
List navodi da se Milanović, nakon okončanja premijerskog mandata 2016. godine, povukao iz politike. "Iz toga vremena je ostao samo još tajno snimani razgovor u kojem je on pričao protiv susjednih država Bosne i Hercegovine i Srbije. 'BiH nije prava država', rekao je Milanović. Također je rekao da misli da nacionalista Milorad Dodik surađuje sa austrijskim desničarima (mislio je na FPO) kako bi ostvario secesiju Republike Srpske. O srbijanskoj vladi je rekao da su tamo četnici i da je tadašnji premijer Aleksandar Vučić trebao biti optužen za ratne zločine. Nije dakle čudo da susjedne zemlje sada sa skepsom gledaju na novog šefa države", piše Standard.