Ništa od sastanka u Vašingtonu
25. juni 2020
Specijalizovano tužilaštvo je 24. aprila podnijelo na ispitivanje optužnicu od deset tačaka kojima se Hašim Tači, Kadri Veselji i drugi terete za niz zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina… Ta jučeranja vijest nije trebalo da iznenadi nikog, imajući u vidu da su Specijalizovana vijeća Kosova osnovana još prije pet godina. Međutim, vijest ne samo da je iznenadila – ona je duboko šokirala kosovsku javnost, uključujući i nekoliko istaknutih analitičara koji su iskreno odgovorili da ne znaju kako da za DW komentarišu najnovija dešavanja.
„Vijest o podizanju optužnice protiv Tačija jeste iznenađenje, i pored brojnih najava da će se naći na optuženičkoj klupi pred Specijalizovanim vijećima, s obzirom na to da je u izvještaju Dika Martija, koji je i bio povod za osnivanje tog suda, označen kao šef 'dreničke grupe' koja je, kako se u izvještaju navodi, odgovorna za ubistva i mučenje civila, ali i trgovinu narkoticima i organima. Posebno je iznenađenje zbog toga što ta vijest dolazi par dana prije najavljenog 'istorijskog' sastanka s Vučićem i Grenelom u Vašingtonu. To svakako ostavlja prostora za špekulacije da li je riječ o slučajnosti ili je ta vijest namjerno danas saopštena u cilju 'podrivanja' sastanka i njegovih eventualnih rezultata", kaže za DW Milica Radovanović novinarka portala „Crno beli svet" iz Mitrovice.
Zagovornik razmjene teritorija izbačen iz igre
Optužnica je predata pre dva mjeseca, a kako se navodi u saopštenju, još uvijek nije potvrđena. Ona je, prema pravilima Specijalizovanih vijeća, i morala da ostane tajna sve dok je sudija ne potvrdi, odnosno da ostane tajna u potpunosti ukoliko bude odbijena. Međutim, tužilac se odlučio da dva imena s optužnice ipak objavi i prije formalne potvrde optužnice.
Taj potez tužioca – on u saopštenju navodi da je uzrokovan time što je dvojac Tači-Veselji ometao i podrivao rad Specijalizovanih vijeća, te provodio tajnu kampanju za ukidanje zakona o Specijalizovanim vijećima – imaće znatne političke posljedice.
„Optužnica protiv predsjednika Kosova Hašima Tačija znači da je jedan od glavnih zagovornika razmjene teritorija između Srbije i Kosova izbačen iz igre. To je dobra vijest, jer je razmjena teritorija opasna ideja. Misao da ljudi mogu da se osjećaju bezbjedno samo u zemlji u kojoj su dio etničke većine je ideološka osnova koja je i dovela do ratova devedesetih", kaža za DW Kristof Bender, potpredsjednik Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina.
Srpski i kosovski predsjednik dugo su pod udarom kritika velikog dijela javnosti zbog raširenog uvjerenja da kosovski čvor žele da razriješe dogovorom koji bi uključio razmjenu teritorija. Pored toga, od sredine prošle godine špekuliše se da su u dijelu američke administracije pronašli i podršku za takvu ideju.
Hoti ne putuje u Vašington
Iako su i SAD i EU to negirale, među analitičarima i dalje preovladava uvjerenje da su te dvije strane pošle različitim putevima kada su odnosi Kosova i Srbije u pitanju. Zato se na najavljeni sastanak u Vašingtonu gledalo kao na šamar Evropi koja je do 2011. vodila proces normalizacije odnosa.
Ubrzo nakon vijesti o tome da je optužnica predata, oglasio se i Trampov specijalni izaslanik za pregovore Ričard Grenel. On je na svom Tviter-profilu napisao da ga je Tači obavijestio da otkazuje svoju posjetu Vašingtonu, te da će u sjedište američke federalne administracije doći samokosovski premijer Avdulah Hoti. Međutim, i Hoti je jutros saopštio da neće prisustvovati sastanku, jer namjerava da se pobrine oko novonastale situacije u zemlji.
„Ukoliko optužnica bude potvrđena, protesti veterana su neminovnost. To su činili i prilikom ranijih suđenje pripadnicima UČK na Kosovu, pa ne vidim razlog zašto bi u ovom slučaju izostali", ocjenjuje Radovanović.
Prilika za Evropsku uniju
Bender u novonastaloj situaciji vidi priliku za Evropsku uniju da postane proaktivnija.
„Najprije, dvije godine nakon što je Kosovo ispunilo sve uslove, EU treba pod hitno da odobri bezvizni režim putovanja za građane Kosova. Zatim, budući da je pristupanje EU postalo pusti san čak i za Srbiju, Evropska unija bi trebalo da postavi pristup ujedinjenom evropskom tržištu kao ostvarljiv cilj za sve zemlje Zapadnog Balkana, bez obzira na to da li su otpočele pregovore ili su samo 'potencijalni kandidati'. Najzad, EU bi trebalo da pozove zemlje Zapadnog Balkana da rade na uspostavljanju balkanske zone po ugledu na Šengen, unutar koje bi se građani kretali slobodno i bez pasoša. Umjesto razgovora o promjeni granica, granice treba učiniti nevidljivim", objašnjava Bender.
Problemi za Hotijevu vladu
Osim implikacija po pregovore pod palicom Grenela, jučerašnja vijest može uticati i na političku stabilnost na Kosovu. „Ne bi trebalo zaboraviti da je slična situacija bila i prošle godine kada je tadašnji premijer Ramuš Haradinaj dobio poziv za saslušanje. Nakon toga je uslijedila njegova ostavka, novi izbori, mukotrpan proces formiranja i pada Kurtijeve vlade, te izbora nove Hotijeve vlade. I tada je bilo špekulacija da li je poziv u tom trenutku uslijedio zbog njegovog kategoričkog odbijanja da ukine takse", podsjeća Radovanović na još jedan potez Specijalizovanog tužilaštva koji se na Kosovu tumačio kao politički motivisan.
I iako Tači, za razliku od Haradinaja, nije podnio ostavku kada je pozvan na ispitivanje – što je sada već izvjesno da se dogodilo – ukoliko se bude vodio primjerom Haradinaja i uprazni mjesto predsjednika Kosova, to bi moglo da dovede u napetu situaciju slabašnu koaliciju oko Avdulaha Hotija.
Novi izbori – u korist Kurtija
Na Kosovu se predsjednik bira dvotrećinskom većinom poslanika Skupštine u prva dva kruga, odnosno prostom većinom u trećem krugu. Dogovor oko predsjedničkog kandidata može izazvati probleme novoj koaliciji koja je jedva za sebe obezbijedila minimalnu većinu od 61 glasa poslanika.
U koaliciji od tri većinske i više manjinskih stranaka može biti ozbiljan izazov dogovoriti se oko mjesta predsjednika. U slučaju novih izbora, takva situacija pogodovala bi samo Samoopredjeljenju Aljbina Kurtija čija vlada je, kako mnogi smatraju, i zbačena zbog sastanka u Vašingtonu.