Nijemci za izmještanje postupaka za azil van EU

Predrasude i rezervisanost prema migrantima ne predstavljaju novinu u Njemačkoj. 54 posto ispitanika smatra da migracije ne donose prednost Njemačkoj, dok samo trećina (33 posto) smatra da prednosti dominiraju odnosno da Njemačka useljavanjem više dobija nego što gubi.

Ovo proizilazi iz aktuelnog ARD-trenda -  reprezentativne studije o političkom raspoloženju u Njemačkoj, za koju je Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-Dimap početkom maja intervjuisao 1.360 građana s pravom glasa. Stariji građani mnogo češće izražavaju rezerve prema useljenicima od mlađih, Istočni Nijemci više nego Zapadni Nijemci. Očekivano, skepsa je najveća među pristalicama AfD-a.

Međutim, iza dominantno negativne ukupne ocjene o useljevanju, postoji diferencijacija u mišljenjima. Četiri od deset ispitanika su za to da Njemačka angažuje više kvalifikovanih radnika iz inostranstva, dok skoro troje od deset građana smatra da bi trebalo zadržati sadašnji nivo. Otprilike četvrtina njih željela bi smanjiti trenutni priliv kvalificiranih radnika.

- pročitajte i ovo:  Nijemcima su najveći problem klimatske promjene

Skepsa prema izbjeglicama

 

 

Odnos prema prihvatu izbjeglica je sasvim drugačiji. Polovina učesnika studije (52 posto) željela bi da Njemačka prima manje izbjeglica. To je dvanaest posto više nego u septembru 2021., kada je ovo pitanje posljednji put bilo predmet ispitivanja u ARD-Deutschlandtrendu. 50 posto ispitanih slaže se da ih plaši što toliko izbjeglica dolazi u Njemačku. Takva zabrinutost je u sličnoj mjeri postojala 2016. godine. Ali, s obzirom na stranačke preference, tu postoje velike razlike u stavovima.

Bez obzira na to, postoji načelna podrška za pomoć ljudima u nevolji. 84 posto građana smatra da je ispravno da Njemačka prima izbjeglice, koje bježe od rata ili građanskog rata (sada ih je za 10 posto manje u odnosu na februar 2016.). 70 posto ispitanika podržava prihvat ljudi koji su napustili domovinu zbog gladi ili prirodnih katastrofa (to je za 9 posto manje u odnosu na septembar 2015.). Dvije trećine (68 posto) podržava prihvat izbjeglica, koje se progone iz političkih ili vjerskih razloga (to je za 5 posto manje u odnosu na februar 2016. godine). S druge strane, prihvat ljudi, koji napuštaju svoju zemlju prvenstveno iz ekonomskih razloga, i dalje nailazi na jasno odbijanje od strane njemačkih građana (61 naprema 30 posto).

Samit o izbjeglicama u sjedištu vlade

Više od milion ljudi pobjeglo je od rata iz Ukrajine u Njemačku prošle godine. Istovremeno, oko 244.000 ljudi zatražilo je azil. Većina dolazi iz Sirije, Afganistana i Turske. Posljednjih mjeseci broj tražilaca azila nastavlja da raste. Od januara do marta 2023. godine Njemački ured za migracije i izbjeglice primio je više od 80.000 zahtjeva za azil.

Gradovi i opštine u Njemačkoj stenju pod teretom nedostatka smještaja za izbjeglice i brige oko tih ljudi. Svugdje nedostaje stambenog prostora, postavlja se sve više šatora i kontejnera. 10. maja kancelar Olaf Scholz želi da razgovara sa premijerima pokrajina i gradonačelnicima šta država još može učiniti.

Kritika načina na koji se političari bave imigracijom

Skoro četiri od deset ispitanika (37 posto) su mišljenja da političari već čine dovoljno da obezbijede njegu i smještaj za one koji su pobjegli u Njemačku. Tri od deset građana (29 posto) smatraju da ta pomoć ide predaleko. Za otprilike isti broj (27 posto) ispitanika, političari su do sada učinili premalo za izbjeglice koje su prihvatili.

Prema rezultatima istraživanja, građani imaju ozbiljne sumnje da političari ispravno shvataju probleme, koji su povezani sa imigracijom. 35 posto njih trenutno ne može ili ne želi da pripiše odgovarajuće kompetencije nekoj od političkih stranaka, što je 19 posto više nego prije posljednjih  izbora u Njemačkoj u septembru 2021.

21 posto se najviše oslanja i daje najveću podršku demohrišćanskim strankama CDU/CSU, 16 posto SPD-u, 12 posto AfD-u. Posebno loše tu su prošli FDP i Zeleni.

Političari bi mogli dobiti poene od građana zahvaljujući trenutnim planovima za prebacivanje procedura za azil na vanjske granice EU. Njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD) najavila je da će to podržati. U studiji  79 posto ispitanika podržava ovaj plan, jedanaest posto smatra da je pogrešan. Kritičari strahuju da će procedure azila na vanjskim granicama EU potkopati pravo na azil i de facto ga uskratiti mnogim izbjeglicama.

- pročitajte i ovo:  ARD-Deutschlandtrend: Ukrajina bi trebala sama odlučiti o mirovnim pregovorima

Saosjećanje za spašavanje migranata na moru

Uprkos jasnim rezervama u pogledu prihvatanja izbjeglica, spašavanje izbjeglica na moru nailazi na simpatije među Nijemcima. Šest od deset ispitanika ARD-studije „Deutschland Trend" (60 posto) smatra da je dobro što privatne organizacije i inicijative spašavaju izbjeglice na Mediteranu i dovode ih u evropske luke. Isto toliko (60 posto) zastupa stav po kojem bi i EU-države vlastitim snagama trebale spašavati ljude koji bježe i transportovati ih u evropske luke.

Nezadovoljstvom građana radom savezne vlade ide u korist demohrišćanske opozicije CDU/CSU. Samo 28 posto anketiranih u ARD-ovom Deutschlandtrendu ocjenjuje rad vlade u Berlinu pozitivnim, 69 posto kritikuje vladu.

CDU/CSU, kada je u pitanju političko raspoloženje širom Njemačke, je u vođstvu sa, trenutno, 30 posto glasova i velikom razlikom u odnosu na druge političke partije. SPD bi u perspektivi imao 17 posto (-1) podrške i bio bi nešto lošiji nego početkom aprila. Zeleni su također izgubili podršku za 1 posto. Slijedi AfD (+1) sa 16 posto, što je za ovu stranku najbolja vrijednost u ispitivanju javnog mnijenja Deutschlandtrend od novembra 2018. FDP bi ostao sa podrškom od 7 posto, kao i obično. Ljevica bi mogla računati na 5 posto (+1) i završiti nešto bolje nego prije četiri sedmice.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu