„Nije važno ko će biti načelnik, važno je da načelnik ne negira genocid“

Na lokalnim izborima 2008. godine, u Srebrenici su mogli glasati svi njeni stanovnici sa pravom glasa, bez obzira na trenutno prebivalište. 7. oktobra 2012., u Srebrenici će moći glasati samo oni koji u ovom gradu imaju prijavljeno prebivalište.

Time će, prema mišljenju nezavisnog kandidata za načelnika Općine Srebrenica Ćamila Durakovića, mnogim Srebreničanima koji još nisu ostvarili pravo na povratak biti uskraćeno pravo glasa u općini iz koje su protjerani 1995.

Odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH da se u Srebrenici primjenjuju izborna pravila koja važe za ostale bh. općine, prema nekim analizama povećava šanse trenutno najuticajnije stranke bosanskih Srba, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Sudbonosni izbori

Duraković za Deutsche Welle kaže kako uopće nije bitno da li će na ovim lokalnim izborima za načelnika biti izabran Srbin, Bošnjak, Hrvat ili pripadnik nekog drugog naroda. „Važno je da načelnik ne negira genocid u Srebrenici“, kaže Duraković.

„Ovi će izbori odrediti ko će upravljati Srebrenicom u kojoj je jula 1995. počinjen genocid, da li oni koji taj genocid negiraju ili oni koji prihvataju historijske činjenice i grad žele mijenjati u pozitivnom smjeru“, kaže Duraković.

Durakovićev glavni protukandidat je Vesna Kočević iz SNSD-a, stranke čiji lider Milorad Dodik negira genocid u Srebrenici. Vesna Kočević, koju na ovim izborima podržavaju i druge srpske političke partije, za Deutsche Welle kaže kako „poštuje odluku CIK-a“.

„Možda ne bi trebalo preuveličavati značaj lokalnih izbora u Srebrenici u odnosu na druge općine. Srebrenica više nije izuzetak u odnosu na ostale bh. općine i to je jedan od načina da osiguramo uslove za normalan život i bolju budućnost“, kaže Vesna Kočević.

Rezultati izbora utiču na povratak

Srpski političari, koji se protive bošnjačkom zahtjevu za posebnim statusom Srebrenice, smatraju kako o sudbini Srebrenice i komunalnim poslovima u ovom gradu prvenstveno trebaju odlučivati oni koji u njemu žive.

To bi značilo i priznavanje faktičkog stanja, no Ćamil Duraković podsjeća da „faktičko stanje u Srebrenici nije nastalo prirodnom migracijom već zločinom“. On ističe kako se većina prognanih koji žele glasati u ovom gradu namjerava vratiti u Srebrenicu.

„Ne radi se samo o Bošnjacima. Većina onih koji se registruju za izbore u Srebrenici imaju namjeru da se vrate, ali za to još nema uslova. Ko će im osigurati uslove za povratak, ako ne neko koga oni biraju“, kaže Duraković.

„Ako u Srebrenici bude izabrana vlast koja negira genocid i žrtve, nije teško zamisliti kako će ta vlast osigurati uslove za povratak prognanih“, upozorava Duraković.

Autor: Samir Huseinović
Odgovorni urednik: Azer Slanjankić