Nepotrebna politizacija revizije

Srpski zvaničnici oštro su reagirali na najavu iz BiH da će pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu biti zatražena revizija presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid. Iz Beograda su poručili da je razvoj događaja u BiH sada „neizvjestan" i da su odnosi BiH i Srbije „vraćeni 22 godine unazad“. Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je izjavio da su srbijanski lideri dovedeni u poziciju da „moraju razmišljati o sudbini BiH i Republike Srpske (RS), a predsjednik RS-a Milorad Dodik da je inicijativa o reviziji „akt mržnje Bošnjaka muslimana u Sarajevu prema Srbima". 

Moguća revizija presude zabrinula je srpsku političku elitu s obje strane rijeke Drine jer se ponovo otvara rasprava o ratu, uzrocima, posljedicama i odgovornosti za događaje devedesetih godina na području bivše Jugoslavije. Novinarka BH radija 1 Mirela Huković-Hodžić, koja je pratila iznošenje argumenata i izricanje prve presude pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu 2007. godine, za Deutsche Welle kaže da revizija presude ponovo u fokus stavlja priču o vremenu vladavine Slobodana Miloševića.

Političke elite u Srbiji negiraju svoju ulogu u balkanskim ratovima

„To je vrijeme koje se u Srbiji pamti po nacionalizmu i sankcijama, a u BiH, Hrvatskoj i Kosovu po ratovima, istrebljenju i progonu. To je vrlo neugodna priča za današnje političke elite koje koketiraju sa nacionalizmom i manipuliraju strahom od drugih i drugačijih. Od devedesetih godina do danas sve srbijanske garniture vlasti nastojale su negirati ili minimizirati svoju ulogu u ratu u BiH. Nijedan režim nije pokazao spremnost da se suoči sa neugodnom prošlošću i otvori prostor za dijalog zasnovan na činjenicama. Političke elite, gotovo isto i kao 25 godina ranije u vrijeme počinjenja prvih zlodjela, negiraju, relativiziraju i minimiziraju zločine, uprkos brojnim sudskim presudama“, kaže Mirela Huković-Hodžić.

BiH je imala rok od deset godina da podnese zahtjev za reviziju presude, ali se aplikacija podnosi doslovno u posljednjem trenutku, što je argument u rukama onih koji kritiziraju inicijatore revizije. „Što se tiče revizije presude protiv Srbije, voljela bih da smo taj slučaj zatvorili 2007. godine, no mi smo izabrali pravni tim koji nije bio sposoban dokazati nešto što se golim okom vidjelo. Par dana pred istek desetogodišnjeg roka neko je pomislio da bi bila grehota propustiti političke poene koji se mogu ubrati na tu temu. Daleko od toga da sam protiv revizije i smatram da treba iskoristiti svaku priliku da se istina dokaže. S tim da su nam šanse ovaj put još manje. Međutim, to je posao za pravnike, a ne za političare koji se u nedostatku rezultata bave populizmom“, objavila je, između ostalog, na svom Facebook profilu politička analitičarka Ivana Marić.

Balkanska specijalnost – politiziranje

Najavljeno je da će agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde Sakib Softić zahtjev za reviziju predati u petak (24.2.), dva dana prije isteka desetogodišnjeg roka. Detalji o eventualnim novim dokazima koji bi mogli uticati na promjenu prvobitne presude još nisu objavljeni. Pored toga, mnogi balkanski procesi, uključujući i neke sudske, u funkciji su političkog marketinga. Sve su to činjenice koje, prema mišljenju analitičara, mogu biti zloupotrijebljene u političke svrhe.

„I ovaj proces pred Međunarodnim sudom pravde, kao i procesi vođeni pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima, više su predmeti politiziranja nego argumenti u procesu suočavanja s prošlošću. Zato lekcija iz naše ratne prošlosti nema u udžbenicima, ne postoji zajednički narativ u kojem bi pijetet prema žrtvama i osuda zločina bila temelj naših današnjih odnosa. Podjela na 'naše heroje' i 'njihove zločince' još je prisutna, bez senzibiliteta i empatije prema žrtvama. Iako se zaklinju u pravo i pravdu, političke elite još nisu spremne uskladiti retoriku sa sudskim činjenicama. Međunarodni sud pravde će na osnovu svog statuta i procedura pomno razmotriti zahtjev BiH, ali kakvu god odluku donio, ona će biti predmet politiziranja i manipuliranja. Do sada su pred sudovima dokazane brojne činjenice, ali žrtve još uvijek ne osjećaju efekte presuda, jer se one  stalno zoupotrebljavaju u političke svrhe“, ističe Mirela Huković-Hodžić.

Izetbegovićeve činjenice o reviziji

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović oglasio se saopćenjem u kojem navodi „činjenice o reviziji presude". On ističe da je Sakib Softić u skladu sa odlukom Predsjedništva BiH iz 2002. godine pravni agent BiH bez vremenskog ograničenja mandata i da je ovlašten zastupati BiH u skladu sa Statutom Međunarodnog suda pravde. „U Statutu i Pravilima Međunarodnog suda ne postoji niti jedna odredba koja nalaže da postupak revizije presude mora biti praćen novom odlukom nadležnog organa države kojom se nanovo imenuje agent te države pred Međunarodnim sudom pravde“, pojasnio je Izetbegović. Pismo kojim se predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić obratio Međunarodnom sudu osporavajući pravo na reviziju, za Izetbegovića je „neustavno djelovanje“ i iznošenje privatnih stavova koji su direktno suprotni službenom stavu Predsjedništva BiH izraženom u odluci iz 2002. godine.

Na zahtjev ambasadora Ruske Federacije u BiH Petra Ivancova, u Sarajevu će u četvrtak (23.2.) biti održana sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira na kojoj će biti riječi o zahtjevu za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije. Ranije je, također za četvrtak, zakazana i vanredna sjednica Predsjedništva BiH kako bi se razmotrila pitanja u vezi s revizijom presude Međunarodnog suda pravde.