Nema haške istrage o ratnim zločinima u Avganistanu
14. april 2019
Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu neće istraživati moguće ratne zločine u Avganistanu. Sudije su zaključile da istrage o situaciji u Avganistanu „u ovom trenutku ne bi bile od koristi interesima pravosuđa", saopštio je sud u Hagu, dodavši da bi „aktuelne okolnosti" u Avganistanu „ozbiljno ograničile mogućnost uspješne istrage i krivičnog gonjenja".
Glavna tužiteljka ovog suda, Fatu Bensuda, podnijela je 2017. zahtjev za istrage mogućih zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina u Avganistanu. Konkretno, riječ je o optužbama protiv talibana i avganistanskih vladinih snaga, ali i pripadnika američke vojske i tajne službe SAD, Cije (CIA) u Avganistanu u periodu od 2003. godine pa nadalje.
Međunarodni krivični sud je posljednje sredstvo za procesuiranje teških zločina protiv ljudskih prava ili čovječnosti. On obično preduzima akcije samo kada druge države ne žele da procesuiraju osumnjičene ili nisu u stanju da to učine.
Odnos SAD prema sudu
Američka vlada je na te optužbe ljutito reagovala. Američki državni sekretar Majk Pompeo je još u martu zaprijetio da se - svim osobama uključenim u istrage američke vojske u Avganistanu - više neće izdavati američke vize. Prema saopštenju kancelarije glavne tužiteljke Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, Bensudi je 5. Aprila ukinuta američka viza.
Reagujući sada na odluku Međunarodnog suda u Hagu da ne istražuje moguće zločine u Avganistanu, američki predsjednik Donald Tramp je rekao da je to pobjeda međunarodnog prava.
Pogođeno više od pola miliona ljudi
Međutim, aktivisti za ljudska prava su uznemireni. Odluka da se istraga ne sprovede je razočarenje za žrtve, rekla je predsjednica Nezavisne komisije za ljudska prava u Avganistanu Sima Samar. I aktivista za ljudska prava Abdul Vadud Pedram takođe se plaši da bi kršenja ljudskih prava posljednjih godina mogla biti zaobiđena tokom takozvanih mirovnih pregovora između SAD i Talibana.
„U Avganistanu je bilo mnogo kršenja ljudskih prava i ratnih zločina, a 2017. godine, kada je Međunarodni krivični sud to tražio podneseno je više od 600 slučajeva, u koje je uključeno ukupno pola miliona ljudi. A onda su SAD izvršile ogroman pritisak na sud, na tužioce i na sudije ovog suda. Ali narod Avganistana čeka pravdu."
I organizacija za ljudska prava Hjuman rajts voč takođe je osudila odluku MKS-a: „To je težak udarac za žrtve".
Nisu samo Sjedinjene Države počinile ratne zločine u Avganistanu, tvrdi advokat za ljudska prava Pedram. Proteklih decenija su ratne zločine počinili i talibani, kao i druge grupe, pa i avganistanski političari koji danas odlučuju o budućnosti zemlje, objašnjava Pedram. „Ali danas niko ne pita o milionima žrtava koje su izgubile članove porodice, a oni koji su bili uključeni u sukobe iz prošlosti danas sjede za stolom i govore o miru."
Talibani skinuti sa crne liste i ipak kreću u ofanzivu
U cilju uspjeha naredne runde pregovora u Dohi, čak su i visoki talibanski predstavnici sada uklonjeni sa crne liste Ujedinjenih nacija. Kao što je objavljeno na internet stranici Savjeta bezbjednosti UN, među njima je i zamjenik šefa talibana Mula Abdul Gani Baradar.
Uprkos tekućim mirovnim pregovorima i uprkos ovom potezu UN - talibani su najavili svoju proljetnu ofanzivu. Ona nosi ime Al-Fatah, što znači pobjeda.
„Naša dužnost prema džihadu nije završena", navodi se u izjavi talibana. Ključna komponenta ove ofanzive je da ubijedi Avganistance da napuste vojsku i policiju. Talibani pozivaju sve sigurnosne snage da zaštite svoje živote i da se odreknu „besmislenih neprijateljstava i uzaludnog otpora" i pridruže im se. Talibani kažu da su odlučni da oslobode zemlju od „strane okupacije", te da imaju novu taktiku i moderno oružje, i nadaju se da će u ofanzivi osvojiti velike oblasti uključujući i gradove.
Talibani su uspjeli da osvoje mnoga područja proteklih nekoliko mjeseci i godina. Prema vojnim informacijama, avganistanska vlada sada kontroliše samo nešto više od polovine okruga u zemlji. Borbe su se nedavno intenzivirale. Vojni krugovi kažu da u borbama svakodvneo gine oko 35 vojnika i policajaca.
I oružane snage Avganistana su takođe najavile ofanzivu krajem marta, na početku avganistanske nove godine.
Istovremeno, talibani vode direktne razgovore sa SAD o političkom rješenju sukoba. Sljedeće sedmice, visoki talibanski zvaničnici će se takođe sastati sa delegacijom avganistanskih političara u Dohi u Kataru.