Neizvjesna budućnost malih ostrvskih zemalja
14. januar 2005Ta ostrva bila su raj na zemlji, san o životu u nedirnutoj prirodi...
No, to se prije tri sedmice naglo i surovo promijenilo.
Od Antigve do Kipra,od Haitija do Sejšela - za mala idilična ostrva više ništa nije kao prije katstrofe nastale 26.decmbra prošle godine.
Ovaj veliki pritisak osjetan je i na konferenciji malih ostrvskih država koja se danas završava na Mauricijusu. Cunami je iznenada i brutalno skrenuo pažnju svjetske javnosti na probleme s kojima se susreću ostrvske države. Glavni zahtjev predstavnika 37 država na konfrenciji je stoga da se uspostavi sistem za rano upozoravanje, kako bi se što brže reagovalo na prirodne katastrofe kao što su poplave, zemljotresi i oluje.
Stručnjaci UN računaju da bi takav sistem koštao oko 30 miliona američkih dolara. Mnogi od 150. 000 ljudi koji su izgubili živote u cunamiju mogli su biti spašeni, da su bili upozoreni na vrijeme. U ovo je ubijeđen generalni sekretar UN Kofi Anan. Završavajući obilazak regiona pogođenih katastrofom, on se pridružio konferenciji na Mauricijusu i podržao zahtjev za boljom preventivom od prirodnih katastrofa.
Zbog globalnog otopljavanja , topljenja glečera i s tim povezanog podizanja nivoa mora - neka ostrva kao na primer Tuvalu u južnom Pacifiku, mogla bi potpuno biti izbrisana sa lica zemlje. “Sada imamo jasnu predstavu o tome šta nas možda očekuje” rekao je generalni sekretar UN.
Brojni problemi vezani za ekologiju, dobili su na konferenciji sasvim novi, veći značaj nakon katastrofalnog cunamija.Na dnevnom redu su bili zaštita šuma, koralnih sprudova, uklanjanje smeća, nedostatak vode za piće, ali i ekonomska beznačajnost malih ostrvskih država.
Mnogim rajskim ostrvima i ubuduće će biti teško da izađu iz đavoljeg kruga, odnosno iz zavisnosti od stranih turista s jedne i opasnosti koju sa sobom nosi masovni turizam s druge strane.