Nasilje prema ženama: Hoće li se išta promijeniti?

Rodno zasnovano nasilje, definisano kao nasilje usmjereno protiv osobe zbog njenog biološki ili društveno konstruisanog roda, prisutno je svuda.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svaka treća žena širom svijeta doživjela je fizičko i/ili seksualno nasilje tokom života. Ovaj uznemirujući podatak tek je početak.

Pored veoma medijski propraćenog #MeToo pokreta u Sjedinjenim Američkim Državama, kampanje kao što su #aufschrei u Njemačkoj, masovni protesti u Meksiku i Indiji protiv silovanja i femicida, ili najnoviji slučaj Žizel Peliko u Francuskoj, mogu podići svijest o ovoj temi. Ipak, do promjena dolazi samo ako političari i pravosuđe prate te inicijative.

Francuska: Žizel Peliko postaje feministička ikona
 

Slučaj Žizel Peliko šokirao je Francusku i cijeli svijet. Ovu Francuskinju (72) suprug je godinama drogirao, nakon čega su je on i drugi muškarci zlostavljali. Više od dvjesta snimaka slučajeva zlostavljanja, koje je snimao tokom godina, sada služe kao dokazi na suđenju protiv njega i još pedesetorice muškaraca. Ključni aspekt slučaja je što je Žizel Peliko izričito zahtijevala da suđenje bude javno, „kako bi se sram prebacio na drugu stranu“.

U znak podrške njoj i drugim žrtvama seksualnog nasilja, nekoliko hiljada ljudi je u septembru izašlo na ulice gradova širom Francuske, između ostalog skandirajući: „Svi smo mi Žizel!"

Iako je ovaj slučaj temu nasilja prema ženama vratio u fokus u Francuskoj, to nije ni približno dovoljno, rekla je Elke Ferner, predsjednica UN Women u Njemačkoj.

Ova političarka i dugogodišnja stručnjakinja za prava žena vjeruje da su potrebne izmjene francuskog krivičnog zakona. „U Francuskoj čak ne postoji ni pravilo 'ne znači ne', prema kojem bi seksualni akti protiv prepoznatljive volje druge osobe bili kažnjivi. Umjesto toga, u Francuskoj mora postojati aktivan otpor da bi se silovanje smatralo krivičnim djelom."

Indija: Diskriminacija i mizoginija opstaju

Silovanje i ubistvo jedne ljekarke (31) nedavno je izazvalo ogorčenje u Indiji: početkom avgusta ona je pronađena mrtva u državnoj bolnici u Kolkati, glavnom gradu Zapadnog Bengala. Ovaj najnoviji, u nizu slučajeva silovanja u najnaseljenijoj zemlji svijeta, izazvao je masovne proteste. Zaposleni u državnim bolnicama stupili su u štrajk, a Zapadni Bengal je pooštrio kazne za silovanje.

Za mnoge Indijce ovaj zločin vraća sjećanja na brutalan slučaj grupnog silovanja studentkinje u autobusu u Nju Delhiju 2012. godine. Dvadesettrogodišnjakinja je preminula od teških unutrašnjih povreda. Tada su protesti i javno ogorčenje bili još veći nego sada, za DW je rekla Ranjana Kumari, aktivistkinja za prava žena u Indiji.

Situacija je obeshrabrujuća, rekla je Kumari, koja je direktorka Centra za društvena istraživanja u Nju Delhiju i predsjednica koalicije ženskih organizacija Women Power Connect. „Podaci pokazuju da je kriminal u porastu. Ne samo nasilje u porodici, već i nasilje u javnom prostoru, u smislu silovanja, maltretiranja i uznemiravanja žena na ulicama. Ono što je vrlo šokantno i uznemirujuće je to da se sve više nasilja dešava ženama iz manjinskih zajednica i najnižih grupa našeg sistema kasti – Dalita", rekla je ona.

Seksualno nasilje odražava patrijarhalne i mizogine strukture indijskog društva, u kojem promjene društvenih normi napreduju sporo, smatra Kumari. Dodaje da, iako su zakoni pooštreni, a novi programi pokrenuti posljednjih godina, mnogo toga ostaje samo teorija, bez utemeljenja u praksi.

Često se dešavaju slučajevi gdje vlasti pokušavaju da prikriju stvari, a zvaničnici ponekad odbijaju da prihvate prijave od žena, pojašnjava Kumari: „Ono što ne funkcioniše su institucije. Slučajevima je potrebno deset do petnaest godina da dođu pred sud. I to bi kao trebalo biti zastrašujuće za kriminalce?"

Meksiko: ubijene zato što su žene

U Meksiku stotine žena svake godine postaju žrtve femicida – ubijene zato što su žene, obično od strane svojih (bivših) partnera. Prema zvaničnim podacima, 2023. godine bilo je 827 femicida, s tim da je broj neprijavljenih slučajeva vjerovatno znatno veći.

Stručnjaci visoku stopu femicida u Meksiku pripisuju duboko ukorijenjenom mačizmu – vjerovanje u mušku superiornost i nadmoćnost, povezanu sa izraženo tradicionalnim rodnim ulogama – i problematičnom pravosudnom sistemu koji ženama nudi malo zaštite. Alarmantni obim smrtonosne mizoginije doveo je do feminističkog pokreta koji je dobio na zamahu posljednjih godina, razvijajući se u društvenu pobunu.

„Masovni protesti protiv femicida i drugih oblika rodnog nasilja igraju važnu ulogu u podizanju svijesti javnosti i u pozivanju zvaničnika na odgovornost“, rekla je za DW američka advokatica Džuli Goldšaed, stručnjakinja za rodno zasnovano nasilje.

Pritisak javnosti sve više prisiljava pravosuđe i političare da se pozabave ovim pitanjem, ali dalekosežne i efikasne mjere još uvijek nisu sprovedene. Mnogi Meksikanci sada su usmjereni na Klaudiju Šeinbaum, koja je u junu izabrana za prvu ženu predsjednicu, a koja je već najavila svoju namjeru da obezbijedi bolju zaštitu za žene.

Njemačka: Potrebne su dalje reforme

Žene u Njemačkoj su 2013. godine na društvenim mrežama počele da koriste hešteg #aufschrei iliti „krik", kako bi prijavile svoja iskustva sa seksizmom i nasiljem. Kasnije je medijsko izvještavanje dovelo do šire rasprave o ovoj temi u Njemačkoj. To je vjerovatno podstaklo neke promjene u godinama koje su uslijedile: pilula „za dan poslije" je dostupna bez recepta od 2015. godine, a zakon o seksualnim prijestupima reformisan je 2016. godine.

 „Princip 'ne znači ne' znači da su zločini koji prethodno nisu bili smatrani silovanjem sada kažnjivi kao takvi. Ranije, ako žena nije izričito rekla 'ne' jer je bila u stanju šoka ili nije htjela da ugrozi djecu u susjednoj sobi, to je bilo teže klasifikovati kao silovanje", za DW objašnjava predsjednica UN Women u Njemačkoj Elke Ferner.

Sa druge strane, princip 'da znači da', koji je tada takođe bio predmet rasprave, bio bi još jasniji, jer bi podrazumijevao jasan pristanak, a ne jasno odbijanje, dodala je. Ferner vjeruje da je najhitniji zadatak u pogledu prava žena i zaštite od nasilja planirani Zakon o pomoći žrtvama nasilja, za koji kaže da je preko potreban.

Ovaj zakon bi žrtvama porodičnog nasilja dao pravo na savjetovanje i zaštitu, uz postavljanje prvih jedinstvenih smjernica za finansiranje sigurnih kuća za žene, kao i savjetovališta.

Prema zvaničnim podacima, prošle godine je u Njemačkoj 250.000 ljudi bilo pogođeno porodičnim nasiljem, a svaka druga do treća žena bude ubijena od strane partnera.

*ovaj tekst najprije je objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu