1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Narod je voljan, ali je država slaba

Florian Weigand
22. oktobar 2018

Afganistanski birači su dokazali da žele demokratiju. No njoj na putu stoji prije svega nesposobnost afganistanskih vlasti i politika SAD-a prema talibanima, smatra Florian Weigand.

https://p.dw.com/p/36wl3
Afghanistan Parlamentswahl 2018
Foto: picture-alliance/dpa/R. Gul

Je li demokratija u Afganistanu moguća? Ako se posmatraju afganistanski birači onda se na ovo pitanje može odgovoriti jasnim - Da. Slike naših dopisnika sa lica mjesta i afganistanskih medija pokazuju duge redove pred biračkim mjestima. Više od tri miliona od 8,8 miliona registriranih birača je, prema zvaničnim navodima, izašlo na izbore. To je značajan broj neustrašivih s obzirom na to da su talibani prethodno najavili nasilje i s obzirom na kaotičnu organizaciju.

Prije svega mladi ljudi u gradovima su izlašli na izbore i nisu se ustezali govoriti pred kamerama. Onaj ko danas ima 18 godina i može izaći na izbore je imao tek godinu dana kada je srušen talibanski režim i proveo je skoro čitav život u, doduše, klimavoj demokratiji, ali ipak u demokratiji. Ipak čak i ova nejasna perspektiva političkog suoodlučivanja pokazuje očito svoje djelovanje i pruža nadu za budućnost.

Vlasti zakazale na brojnim mjestima

Je li demokratija u Afganistanu moguća? Što se tiče rada i motivacije službi i sigurnosnih snaga to je više nego upitno. Vjerojatno nikada neće biti moguće ustanoviti koliko Afganistanaca je željelo izaći na izbore, ali zbog nesposobnosti organizatora se moralo vratiti kući. Skoro trećina birališta je u subotu ostala zatvorena. Čest razlog za to je bio što biometrijsko identificiranje birača nije bilo moguće. Izbori su stoga kratkoročno prošireni na 400 izbornih jedinica u nedjelju. U jednoj cijeloj provinciji, Gazniju, se nasuprot tome uopće nije moglo glasati - ne zbog talibana - već zbog vlasti koje nisu mogle postići dogovor o izgledu izbornih okruga. 

Isto tako ćemo malo saznati o tome koliko ljudi je iz straha od napada talibana ostalo kod kuće. U oko 200 napada bombama, raketama i minobacačkim granatama islamisti su na dan izbora ubili više od 30 ljudi i povrijedili oko 130. Pri tome je prije i na dan izbora bilo angažirano oko 70 000 vojnika i policajaca. Ipak čak ni u visokoosiguranom glavnom gradu Kabulu nije bilo moguće spriječiti napade, kao ni ubistvo šefa policije u Kandaharu koje se dogodilo dva dana prije izbora. U južnoafganistanski metropoli se stoga može izaći na izbore tek za sedam dana kada se situacija smiri, a to je loša ocjena za sigurnosne snage koja pruža malo nade za budućnost. 

SAD čine talibane jačim

Je li demokratija u Afganistanu moguća? Što se tiče saveznika afganistanske vlade to prije izgleda sumorno. Tek 12. oktobra su se sastali posebni izaslanik SAD-a za Afganistan, Zalmay Khalilzad, i predstavnici talibana. Na sastanku nisu učestvovali predstavnici afganistanske vlade. Naravno da je SAD-u jasno da talibani ometaju demokratski razvoj u zemlji. No SAD to uzimaju kao nužno zlo kako bi ubrzale uspostavljanje mira i time povlačenje američkih trupa iz Afganistana. Time SAD blokiraju demokratiju u Afganistanu.

Afganistanski birači su dokazali da su voljni unatoč svim neugodnostima svojim glasom učestvovati u suoblikovanju demokratije. Do narednog testa demokratije u proljeće 2019. godine, kada se u Afganistanu održavaju predsjednički izbori, napredak moraju ostvariti prije svih država i njeni saveznici.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android