1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nakon deset godina: Je li završena odiseja grčke ekonomije?

Jannis Papadimitriou
23. april 2020

Deset je godina prošlo od kako je Grčka priznala kako je pred financijskom propašću. Zbivanja već sad imaju odlike antičkog epa. Grčka je napredovala, ali sad je opet pred Scilom i Harbidom korone.

https://p.dw.com/p/3bIc5
Griechenland George Papandreou
Foto: picture-alliance/AP Photo/T. Bolari

23. je travanj 2010., a kao Itaka je tadašnjem socijaldemokratskom grčkom premijeru Giorgosu Papandreou dobro poslužila i panorama luke otoka Kastelorizo kako bi objavio tešku nevolju: Grčka više nije sposobna plaćati svoje dugove i mora potražiti pomoć. Svjetskom tržištu kapitala se sve manje sviđalo kako se tamo odnosi prema novcu i sve su više rasle kamate za pozajmice - sve dok si Atena to više nije mogla priuštiti. EU je došla u spas sa programom kredita teškim 110 milijardi eura s kojim bi u 18 mjeseci nekako povratila povjerenje investitora. Ali Grčka je trebala to platiti na drugi način: bolnim reformama i rezovima.

Napredak je trebala provjeravati "Trojka" - predstavnici Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Ali bilo je velikih muka provesti čak i sitne promjene. Samo jedan primjer: pune dvije godine je trebalo da se mlijeko za bebe više ne prodaje samo u apotekama, nego, i to mnogo jeftinije i u samoposlugama. Čak i protiv toga je bilo onih koji su prosvjedovali.

Korak naprijed, dva nazad...

Da ne govorimo o srdžbi zbog smanjivanja plaća službenicima i manjim mirovinama što je u nekim slučajevima ispalo i do 40% manje na računu. Sve to je neminovno vodilo do žestokih okršaja i na ulicama i u parlamentu, iznenadnih promjena vlada i stalne svađe sa Bruxellesom. Tek 2018., šest i pol godina kasnije nego što je planirano je Grčka izašla iz spasilačkog programa.

Grčki konzervativni eurozastupnik, Giorgos Kyrtsos tu vidi krivicu na svim stranama: "Sa jedne strane su europski partneri umanjivali problem u Grčkoj kako ne bi uplašili vlastite birače. Ali i u Ateni je i svaka vlada i čitava oporba kuhala svoju kašu, a pritom stalno optuživala Europu kako je kriva za sve."

Premijer Papandreou je u svakom slučaju platio svoju cijenu: već 2011. je odstupio, a mada je jednom glasio kao nada za Grčku, danas je njegova stranka beznačajna.

Je li Grčka spašena? Profesor ekonomije Sveučilišta u Ateni, Panagiotis Petrakis je oprezan sa dobrim vijestima: gospodarstvo Grčke u prvom redu ovisi o turizmu i njegova struktura se u svim tim godinama jedva promijenila. Nije se promijenila niti navika države da posuđuje novac, ako se pogledaju apsolutni iznosi. Ali je dobila nešto vremena: "Dogovorena odgoda otplate dugova je praktično isto što i njihov oprost", misli profesor. 

Protesti u Ateni uoči posjete Angele Merkel 2014. godine
Protesti u Ateni uoči posjete Angele Merkel 2014. godineFoto: Reuters

Kad ne bi bilo novih grešaka...

Tako bi Grčka doista mogla tamo negdje 2030. dospjeti u sigurnu luku, ali se vidjelo kako se uvijek rade neke greške. I MMF je u doba krize opasno podcijenio opasnost problema likvidnosti u Grčkoj "u punom opsegu", što su još 2013. priznali i ekonomisti te organizacije, Blanchard i Leigh.

Profesor ekonomije nerado priznaje i kako političari u Ateni "nisu uvijek bili svjesni opsega problema u gospodarstvu" i još 2015. su širili uvjerenje kako ima i nekog drugog načina izaći iz nevolja. Ali taj drugi put je tek vodio u katastrofu. To su vremenom morali shvatiti čak i populisti ljevičarske Syrize koja je 2015. došla na vlast obećanjem kako će okončati te mjere štednje.

Tadašnji premijer Aleksis Tsipras, a još više njegov ministar financija Janis Varoufakis, su pozvali građane neka referendumom odluče hoće li Grčka i dalje morati štedjeti. Odgovor građana se mogao očekivati, ali ne i reakcija Tsiprasa: jer makar su Grci odbili štednju, u međuvremenu je i tadašnji njemački ministar financija Wolfgang Schäuble zaprijetio Grčkoj kako će se tako morati oprostiti od zajedničke valute, eura.

Tako je pak Tsipras odjednom okrenuo kormilo i u parlamentu ipak izvojevao mjere štednje po ukusu Europe i MMF-a. Sve do danas se ne zna točno, je li njemački ministar financija uopće mogao i smio prijetiti Grčkoj kako će biti izbačena iz zone eura i je li se o tome uopće dogovorio sa bilo kim, čak i sa kancelarkom Merkel. S druge strane, grčki ministar financija Varoufakis je bio uvjeren kako je i to cijena koju se može platiti sa poznatim epilogom: danas je on na čelu još ljevije stranke koja također sjedi u parlamentu i najžešći je protivnik nekadašnjeg kolege, Tsiprasa. 

Protesti u Berlinu uoči posjete tadašnjeg grčkog premijera Tsiprasa u martu 2015. godine
Protesti u Berlinu uoči posjete tadašnjeg grčkog premijera Tsiprasa u martu 2015. godineFoto: DW/S. Kinkartz

Opasni tjesnac i žestoko more pandemije...

A i Tsiprasova Syriza je doživjela poraz: u srpnju prošle godine je novi premijer postao Kyriakos Mitsotakis koji je jasno najavio kako će imati više sluha za investitore sa međunarodnog tržišta novca. Onda je došlo ljeto koje je i u Grčkoj bila odlična turistička sezona. Iz Atene su počele stizati i dobre vijesti: suficit je rastao, na burzi u Ateni poslovi idu dobro. Sad i sama može dogovarati povoljne kredite, između ostalog i iz SAD-a.

Još uvijek se vodi žestoka rasprava, čija je to zasluga: liberalne politike sadašnje vlade ili mjera štednje kako to tvrde oporbeni socijalisti. Bilo kako bilo, činilo se kako je Grčka došla u mirnije vode.

No sad je došla pandemija: gospodarstvo je stalo, a Grčka se boji i pomisliti kakva će biti turistička sezona - lako je moguće: gotovo nikakva. Bivši grčki ministar financija Gikas Hardouvelis se boji kako bi recesija ove godine mogla iznositi 5%, ali ekonomist Petrakis misli kako bivši ministar i tom crnom brojkom upravo puca od optimizma: citira izvore MMF-a koji Grčkoj predviđa minus od 10%. Takav pad ova zemlja nije doživjela još od najveće krize 2011.

Ali baš kao i svi ozbiljni ekonomisti, tako i on priznaje kako jednostavno ne zna što nosi budućnost sa ovom pandemijom. Gospodarstvo je "gladno" i zapravo je spremno što prije vratiti se u normalu, možda u tom zaletu čak i premaši stanje prije izbijanja pandemije. Onda bi i brojke mogle biti manje mračne.

A ako se to ne dogodi? "Što da kažem. Onda ćemo morati sve ponovo računati", kaže Hardouvelis. Sigurna luka za Grčku će i nakon više od 10 godina ostati negdje daleko na pučini...

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android