Na krilima Trampa, rigoroznije mjere za strane agente u RS

„Republika Srpska je slobodno društvo i nedopustive su bilo kakve zabrane izražavanja mišljenja i slobode kretanja. To je garantovano Ustavom svim građanima Srpske i kao predsjednik Republike uvijek ću biti na strani onih kojima je to pravo ugroženo“, napisao je predsjednik RS Milorad Dodik na društvenoj mreži Iks (X), osudivši kako je naveo, pokušaje da se budućim akademskim građanima onemogući pravo na iznošenje stava o svim pitanjima bitnim za društvo.

Iako se izjava odnosila na nedavne proteste u Banjaluci, kojim je data podrška kolegama u Srbiji zbog kojih je rukovodstvo banjalučke Gimnazije zaključalo školu i zabranilo učenicima odlazak na proteste, ona je u potpunoj koliziji sa onim što je Dodik najavio samo dan ranije.

Ološ sa stranim sredstvima

„Već na prvoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske biće donesen zakon o nevladinim organizacijama. On će biti rigorozniji nego što je bio onaj koji smo ponudili kada smo htjeli da napravimo neki kompromis, a pošto niste htjeli kompromis nego ste mislili da vi možete da upravljate, sad ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan“, najavio je Dodik novi zakon o kontroli rada nevladinih organizacija, nakon signala američkog predsjednika o suspenziji pomoći nevladinim organizacijama.

„Ima ovdje svakakvog ološa koji koristi strana sredstva i čini sve da oblati srpski narod i Republiku Srpsku. Nećemo se svetiti, ali samo ćemo reći jednu stvar – nećete moći više to da radite“, kategoričan je bio Dodik.

Međutim, prvo i drugo su u potpunoj suprotnosti, pa je ostalo nejasno kako o(ne)mogućiti nevladinim organizacijama da djeluju, ukoliko se uvodi zakon koji bi ugušio njihov rad. A gušenje je počelo kriminalizacijom klevete, koja je ranije vraćena u Krivični zakon ovog entiteta Bosne i Hercegovine, a najava zakona o stranim agentimasamo je njegova produžena ruka.

„I prethodni nacrt je sasvim dovoljno rigorozan, tako da ne možemo ni da zamislimo šta će novi da donese“, kaže Aleksandar Žolja iz nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banjaluka, koji očekuje rad u nemogućim uslovima.

Trampov okidač

„U najmanju ruku biće dosta birokratije prema Ministarstvu pravde, najave kontrole i to je lakši dio priče. Teži dio priče su vanredne inspekcije, kao i da svaki građanin može da vas prijavi, a znamo kakvo je raspoloženje građana. Treće je zabrana odnosno definisanje političkog djelovanja sa kojim nemamo veze", kaže Žolja, strahujući da budućnost nije dobra.

U maju prošle godine, kada se cijeli briselski aparat sručio na vlasti RS zbog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji se u javnosti već udomaćio kao akt za kontrolu strane agenture, on je neposredno pred raspravu povučen sa dnevnog reda. Sa obrazloženjem da će ići na doradu. Iako je većina mislila da je tu kraj ove priče, zakon je povučen samo do novog okidača, koji je u ovom slučaju bio američki predsjednik Donald Tramp, obustavljajući sredstava za nevladine organizacije širom svijeta.

Odmah nakon povlačenja zakona stiglo je obrazloženje od predsjednika RS Milorada Dodika, koji je još prije nekoliko godina inicirao njegovu izradu. Iako usaglašen sa zakonom koji ima SAD i koji je kako je tvrdio, u nekim segmentima čak i blaži, Dodik je tada rekao da su „vidljivi određeni prigovori, a tiču se evropskih normi, a pošto je Republika Srpska opredijeljena za evropski put, dogovorili smo da ovaj povučemo i dodatno usaglasimo sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine evropske zemlje kako bismo ga uskladili s evropskom pravnom praksom“, rekao je tada Dodik.

Nepunih godinu dana kasnije, Dodik najavljuje rigorozniji zakon po cijenu evropskog puta BiH.

„Ne zanima nas mišljenje Evropske unije. Ako je to prekid evropskog puta, onda je to ok“, rekao je Dodik najavljujući novi zakon već na narednoj sjednici.

Poseban registar za NVO

Međutim, ni zakon koji je povučen nije baš rađen po uzoru na američki, kako se želi predstaviti, jer ne tretira iste oblasti. Američki Zakon o registraciji stranih agenata – FARA na koji se poziva Dodik, ne tretira iste oblasti. Posebno, ne zabranjuje političko djelovanje nevladinim organizacijama zbog finansiranja iz inostranstava, već se ograničenja odnose na ukidanje poreskih olakšica ukoliko postoji političko djelovanje. Najveća razlika je što se zakon ne primjenjuje na medije i organizacije civilnog društva, a u njemu se ne uslovljava ni izvor finansiranja. 

Zakon koji je prošle godine povučen, predviđa poseban registar za nevladine organizacije, slanje posebnih izvještaja o radu, kao i mogućnost zabrane rada, ukoliko se utvrdi da postoji političko djelovanje koje je u suprotnosti sa Ustavom RS.

Pravnik iz Banjaluke Aleksandar Jokić, postavlja pitanje šta je to što bi moglo biti rigoroznije od navedenog jer je prethodni zakon bio toliko rigorozan i toliko nedorečen, koji je davao ogromna ovlaštenja resornom ministru.

„Od označavanja svih publikacija kao publikacija agenata stranog uticaja, spiskova ovih organizacija, preko dvostrukog finansijskog izvještavanja, do zabrana bavljenja djelatnostima u vezi sa politikom i javnim interesom, sve to je već bilo u ranijem tekstu uz mogućnost brisanja iz registra po odluci ministra, bez posebnog postupka. Jedino još da se propišu višemilionske novčane kazne, oduzimanje državljanstva i deportacije članova udruženja, to bi bilo rigoroznije“, ironičan je Jokić, iako ga kakao kaže, više ništa ne može iznenaditi.

Upozorenje iz Delegacije EU u BiH

Na usvajanje zakona su još prošle godine upozoravali svi međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini, od ambasada do OHR-a, pozivajući vlast u Banjaluci da odustane od usvajanja zakona. Sada je reagovala Delegacija EU u BiH, upozoravajući da bi donošenje zakona koji ograničava rad nevladinog sektora, bio veliki korak unazad za osnovne slobode i evropski put. Bio bi u suprotnosti sa prioritetima navedenim u Mišljenju Evropske komisije za BiH.

„Organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu u demokratskim društvima, uključujući pozivanje izabranih zvaničnika na odgovornost, borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava, povećanje svijesti o životnoj sredini i zalaganje za prava žena“, rekli su između ostalog iz Delegacije EU u BiH.

Što se tiče samog zakona, njegovo usvajanje se ne odnosi direktno na nevladine organizacije već i na medije koji su registrovani kao udruženja građana kojih je u ovom trenutku veliki broj. Tako da je upitno koliko će ih opstati nakon primjene zakona.

„Ako kod novinara nakon kriminalizacije klevete ima autocenzure, iako su oni hrabriji, možete misliti šta će biti sa nevladinim organizacijama. Najmanje ćemo se baviti onim što nam piše u statutu. Izjava predsjednika RS da će štiti slobode izražavanja, ovim padaju u vodu“, zaključuje Žolja, osvrćući se na izjavu Dodika sa početka, strahujući da će i aktivnosti nevladinih organizacija na kraju biti podvedene pod kriminalizaciju.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu