Mračni svijet usvajanja djece u Africi

Trebalo je to biti ostvarenje njihovog sna: četiri hrvatska para napokon su usvojila djecu iz Demokratske Republike Kongo, barem su tako vjerovali. Hrvatski mediji objavljuju i njihova puna imena: riječ je o bračnim parovima Zoranu i Azri Imamović Subošić, Ladislavu i Aleksandri Peršić, Noahu i Ivoni Kraljević i Damiru i Nadici Magdić.

Međutim prije nego što su se uspjeli ukrcati na let za Hrvatsku, zambijske vlasti privele su četvero supružnika tvrdeći da su papiri za posvajanje djece krivotvoreni. Zato se sada suočavaju s optužbama za trgovinu djecom.

Od decembra 2022. Hrvati su u pritvoru proveli najmanje mjesec dana, a zambijski sud im je tek nedavno odobrio jamčevinu.

DW je kontaktirao Zambijski imigracijski odjel, Ministarstva razvoja socijalne skrbi, koje trenutno ima skrbništvo nad djecom, i ambasadu Konga. Međutim, niko od institucija nije bio voljan komentirati slučaj.

EU pomno prati slučaj

Iz Ureda Delegacije Europske unije u Zambiji za DW su rekli da pomno prate slučaj, pogotovo jer Hrvatska, članica EU, nema veleposlanstvo u Zambiji.

"Kao institucija, zainteresirani smo za ovaj slučaj jer su involvirani građani iz europske zemlje", rekao je Elias Banda, službenik za medije i informiranje Delegacije EU u Zambiji.

"U ovom konkretnom slučaju, Hrvati nisu kontaktirali niti jednu drugu državu članicu. Umjesto toga, odlučili su kontaktirati vlastitu vladu predstavljenu veleposlanstvom u Pretoriji (u Južnoafričkoj Republici) i koliko znamo, ono je u stalnom kontaktu s tim ljudima", rekao je Banda. 

Rasprava o usvajanjima 

Ovaj slučaj je ponovno pokrenuo staru raspravu o usvajanju djece u Africi u koja su involvirani zapadni državljani. Kritičari tvrde da je u nekim slučajevima ta praksa olakšala trgovinu djecom. U isto vrijeme, oni koji to podržavaju vjeruju da usvajanja pomažu smanjiti probleme kada je riječ o prehrani, odjeći i smještaju siročadi u ustanovama i obiteljima koje se zbog siromaštva bore kada je riječ o odgoju svoje djece.

"U posljednje vrijeme policija je presrela mnogo slučajeva trgovine ljudima, osobito na putu u druge zemlje", rekao je za DW Josphat Njovu, izvršni direktor organizacije Advocacy for Child Justice u Zambiji.

Poziv na jačanje zakona

"To je zabrinutost koju imamo kao zemlja, ali i kao organizacije civilnog društva", rekao je Njovu, naglašavajući da Zambija mora ojačati zakone i propise koji se tiču trgovine djecom i ljudima.

"Ono sa čim se suočavamo su slabe granične kontrole na nekim granicama i u nekim zemljama, a to daje priliku neregistriranoj djeci ili ljudima da prođu", kaže Njovu.

Godine 2014. kenijska vlada donijela je 20-godišnji moratorij na usvajanja djece čiji su usvojitelji iz drugih država, navodeći, između ostalog, zabrinutost zbog postojećih rupa u zakonima o usvajanju lokalne djece od stranih državljana. 

Pregled procesa usvajanja

Vlada je zatim oduzela licence agencijama koje posreduju u procesu usvajanja.

U to vrijeme, provjera procesa usvajanja od strane Tehničke procjene zakonskih odredbi i praksi skrbništva, udomiteljstva i usvajanja djece od strane vlade Kenije i UNICEF-a, je pokazala da su postojale slabosti u pravnom proces koji je bio podložan manipulacijama koje su dovele do komercijalizacije usvajanja. Kritičari su izrazili bojazan da je to dovelo usvojenu djecu u opasnost od eksploatacije.

Južna Afrika je nekoć imala zabranu usvajanja djece parovima iz inozemstva. Međutim, kasnije ju je ukinula nakon što je uspostavila odgovarajući pravni okvir u kojem su mogli pratiti kretanje usvojitelja. S takvim pravnim okvirom bilo bi lako vršiti monitoring situacije u kojoj se nalaze djece nakon usvojenja, odnosno njihovu dobrobit.

Pažljiva procedura

U Zambiji sva usvojenja moraju proći kroz razrađeni postupak u koji je involvirano više od jedne vladine organizacije kako bi se osigurala važna pozornost.

"Proces počinje s Ministarstvom za razvoj zajednice", kaže Lisuba Kabanda, predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova.

Kabanda kaže da nakon što se uvjere da je obitelj kvalificirana za usvajanje djeteta, slučaj biva proslijeđen sudu kako bi on odobrio usvajanje.

No niti to nije kraj: "Nakon (odluke suda), ministarstvo regionalnog razvoja cjelovitu dokumentaciju dostavlja odjelu za registraciju našeg ministarstva unutrašnjih poslova gdje se izdaje dokument o usvajanju zajedno s novim rodnim listom”, objašnjava Kabanda.

Koliko će sve to trajati i hoće li bračni parovi iz Hrvatske ipak dobiti sve potrebne dokumente – to je teško reći.

  Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu