Može li vanjska politika bez vjerskih zajednica?

„Nakon provjere usluga savjetovanja donesena je odluka da se više ne daju ugovori savjetnicima za vjerska pitanja", stoji u kratkom priopćenju što ga je njemačko ministarstva vanjskih poslova uputilo Katoličkoj izvještajnoj agenciji (KNA).

Konkretno se radi o djelovanju odjela „Vjera i vanjska politika" čiji je rad ukinut u srpnju nakon što su se pojavile kritike na račun Nurhan Soykan, potpredsjednica Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj kojoj se predbacuje da se nikada nije jasno distancirala od antisemitizma i islamizma. No ugovori nisu produljeni ni ostalim savjetnicima za vjerska pitanja, rabinu Maximilianu Feldhakeu i protestantskom teologu Peteru Jörgensenu. Što su kritizirali predstavnici njemačkih crkava.

Uklanjanje vanjskih savjetnika

Odjel „Vjera i vanjska politike" je osnovan za vrijeme dok je sadašnji predsjednik Frank-Walter Steinmeier (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) bio ministar za vanjske poslove u koalicijskoj vladi demokršćanke Angele Merkel. Cilj ovog odjela je bio „bolje razumjeti utjecaj religija" i „ojačati njihov potencijal širenja mira".

Odjel i dalje djeluje no bez vanjskih savjetnika. Vladajući socijaldemokrati, liberali i zeleni (u čijim rukama se trenutno ministarstvo nalazi) su čak u svom koalicijskom ugovoru istakli važnost ovog sektora.

Religija i dalje „global player"

Nikodemus Schnabel, svećenik iz reda benediktinaca, je i sam kao savjetnik od 2018. do 2019. djelovao u odjelu za religijska pitanja. On otkazivanje suradnje vanjskim savjetnicima smatra greškom. „Jako sam zabrinut zbog toga što se, s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu bez veće potrebe odustaje od ovog instrumenta djelovanja", kaže Schnabel.

To je posebice, kako je rekao, problematično za samu Njemačku gdje već neko vrijeme vezivanje uz religiju i znanja o vjerama polako nestaju. „Mislim da je upravo zbog toga važno da vanjska politika u kontaktu s drugim državama ne komunicira samo s predstavnicima države nego i predstavnicima civilnog društva", smatra Schnabel. On je ukazao na to da, iako broj vjernika u Njemačkoj stalno opada, još uvijek 84 posto čovječanstva smatra religioznim što religije još uvijek čini „važnim društvenim igračem".

nk (KNA)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu