Može li NATO odgovoriti na prijetnje iz Rusije?
7. juni 2018
Logična posljedica stalnog refrena koji Donald Trump upućuje evropskim saveznicima da "više troše" na odbranu je zapravo poziv da "urade više" u borbi protiv terorizma. Na samitu NATO-a u julu ove godine, američki predsjednik je jasno rekao da očekuje da mu se ponudi niz mjera.
Iako je teroristički napad na SAD 11. septembra 2001. godine bio jedini slučaj u kojem je NATO primjenio Član 5 - sveti princip kolektivne odbrane, tek je aneksija Krima 2014. i drsko ponašanje i jačanje tenzija na istoku Ukrajine natjerao Sjevernoatlanski savez na dramatičnu reformu i reorganizaciju.
Borba protiv terorizma nije tradicionalno bila jedan od glavnih zadataka NATO-a, zato što su ti kapaciteti primarno bili u rukama nacionalnih vlada i njihovih obavještajnih službi. One su bile odgovorne za provedbu zakona i policijsku zaštitu. Stoga aktivnosti NATO-a nisu bile tako vidljive ili dinamične kao rusko zastrašivanje.
NATO učinio mnogo?!
Bez obzira na to, alijansa smatra da je učinila mnogo toga posljednjih godina. Na početku nesposoban da učestvuje u dogovoru sa saveznicima, NATO je potom postao član globalne koalicije u borbi protiv Islamske države, predvođene SAD-om. Pored toga je obezbjeđivao letove aviona za elektronsko osmatranje terena letova AWACS. U centrali NATO u Briselu oformljena je „Obavještajna ćelija za borbu protiv terorizma" (terrorism intelligence cell). Pri komandi združenih NATO-snaga u Napulju formiran je i regionalni „Centar jug“ u cilju obezbjeđivanja prezentnosti i manevara na tom području.
Programi obuke u Tunisu, Jordanu i drugim zemljama imaju za cilj poboljšanje stabilnosti i smanjenje priliva terorista. Pored toga tu je i 17-godišnji rat u Afganistanu, vođen u cilju iskorjenjivanja terorističkog prisustva kao i program obuke za iračke odbrambene snage i snage sigurnosti, koji će formalno biti produžen na samitu u julu. U NATO-u vjeruju da je lista onog što se postiglo duga i da je vrijedna hvale. „Radimo na intenziviranju napora u borbi protiv terorizma", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg američkom predsjedniku Trumpu tokom susreta u Vašingtonu 17. maja ove godine.
Kalifat suzbijen - izazov ostao
Bivši zapovjednik američkih snaga za Evropu Ben Hodges je za DW rekao da se slaže u tome da se NATO sada više fokusira na borbu protiv terorizma. „Mislim da alijansa mora više pažnje usmjeriti zoni Crnog mora, slično onome što je uradila u regionu Baltika u okviru zajedničke odbrambene strategije“, pojašnjava penzionisani američki general Hodges, sada predsjednik Strateških studija pri Centru za evropsku političku analizu (Center for Europian Policy Analysis). „Ne možemo birati naše prijetnje. Ne možemo reći ili Rusija ili IS.“
Ian Lesser, izvršni direktor Njemačkog transatlantskog centra (German Marshall Fund’s Transatlantic Center) u Briselu naglasio je da se ovaj dvostruki izazov ogleda u anketama o tome percepciji prijetnji u javnosti. Rusija nije neizostavno na vrhu liste kada su u pitanju egzistencijalni rizici. Rizici koji dolaze sa juga Evrope su u najmanju ruku isto tako prisutni. To se ne odnosi samo na zemlje juga Evrope uključujući i Francusku, već i na Njemačku.
Je li to zadatak NATO-a?
Ali Ian Bond iz Centra za evropske reforme nije ubijeđen da NATO treba imati ključnu ulogu u borbi protiv terorizma i misli da Trump ni sam ne zna šta želi. „Imali smo veoma važnu vojnu fazu u odbrani od IS-a koristeći vojne trupe na terenu u Iraku i Siriji. Ali mi smo sada prevazišli tu fazu. Zadatak NATO-a nije da proizvoljno hvata pojedince koji su se radikalizirali putem interneta i koji žele da se raznesu u zrak.“ S druge strane, smatra Bond, pomoći u stabilizaciji prilika na području Sjeverne Afrike bila bi korisna vježba za Sjevoreatlantski vojni savez.
Lesser,koji redovno predsjedava Mediteranskom strateškom grupom razmatrajući kako najbolje pomoći tom regionu, podvlači kako je to veliki izazov za NATO. Za razliku od situacije sa prijetnjom zemljama istočne Evrope, u sjevernoj Africi ne postoji jedan očigledan protivnik. Izvori nestabilnosti su višestruki i u pitanju je ogromno geografsko prostranstvo, koje uključuje i kopno i more i koje se proteže hiljadama kilometara. To je pravo pozorište, u kojem je važno imati efikasnu saradnju sa drugim partnerskim zemljama ali i partnerskim institucijama poput EU i drugih. To je novi momenat koji se pojavio na samitu NATO-a u Varšavi 2016. nakon što su EU i NATO dogovorili da intenziviraju saradnju. Prvi dijalog EU i NATO, u pogledu borbe protiv terorizma održan je 29. maja. Michael Kohler, odgovoran za saradnju sa susjedima u okviru EU-odjela za razvoj rekao je ya DW da je to prvi put da EU izdvaja novac za NATO-program pod nazivom „Izgradnja integriteta“ („Building integrity“), koji uključuje obuku i vježbe u pogledu transparentnosti i odgovornosti u suzbijanju korupcije u odbrambenom i sigurnosnom sektoru.
EU-NATO: suzbiti radikalizaciju u korijenu
Iako je to možda spor put u iskorjenjivanju terorizma, Kohler vjeruje da su takvi napori najefektniji i najodrživiji. „Ako nemate vladu koja otvara šanse za mlade generacije, onda imate puno frustracija koje se u određenim slučajevima pretvaraju u radikalizam“, pojašnjava on i dodaje: „Drugim riječima, ako zaista želite da uradite nešto protiv terorizma, morate liječiti ne samo simptome već i njegove korijene, dakle uzroke koji izazivaju terorizam."
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, Federica Mogherini prisustvovaće ovoga četvrtka radnoj večeri ministara odbrane NATO saveza. Tom prilikom razgovaraće se o vidovima saradnje uključujući i saradnju u oblasti borbe protiv terorizma. Očekuje se i da na samitu u julu generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i lideri EU potpišu novu deklaraciju o saradnji.
Bond međutim smatra da NATO ne treba da nastavlja da preobražava sebe u tijelo za borbu protiv terorizma. NATO nije odgovor na većinu vidova terorizma s kojima se zapadne zemlje suočavaju: „Pa nećemo valjda angažovati trupe za brze intervencije kako bismo zaustavili tipa u transporteru i sa noževima na mostu u Londonu."