Može li Grčka uopće napustiti eurozonu?

1) Pravna situacija

Zahtjevi za izbacivanjem Grčke iz eurozone sve su glasniji. Nakon što je Europska središnja banka (ESB) po prvi put javno počela pričati i o scenariju izlaska ove zemlje iz monetarne unije, i šef euro-skupine (zemlje u kojima je euro službena valuta) Jean-Claude Juncker potvrdio je nakon ovotjednog summita Europske Unije da stručnjaci trenutno rade na "odgovarajućim planovima u slučaju nužde". A ti bi planovi na snagu stupili ukoliko Grčka nakon novih izbora u lipnju odstupi od dosadašnjeg kursa štednje i reformi.

Valja naglasiti da direktno izbacivanje Grčke iz eurozone od strane drugih članica monetarne unije NIJE moguće. To naime nije predviđeno europskim ugovorima. Grčka bi naravno mogla sama napraviti odlučujući korak i okrenuti leđa eurozoni. Ali i ta bi opcija bila premijera za cijeli euro-sustav, ne postoje upustva što se treba/može poduzeti u takvoj situaciji.

2) Posljedice za Grčku

S velikom vjerojatnošću izlazak iz eurozone bi najprije prouzročio totalni gospodarski kolaps zemlje. Bez eura bi Grčka morala ponovno uvesti svoju nacionalnu valutu, npr. staru drahmu. Drahma bi vjerojatno u prvim satima izgubila dramatčno na vrijednosti. Neki ekonomisti govore o padu vrijednosti i do 50%. Grčki bi izvoz tako odjednom postao jeftiniji, a međunarodna konkurentnost mediteranske zemlje bi porasla.

Ekonomisti predlažu i uvođenje paralelne valute, spominje se valuta imena "geuro". Grčka država bi, umjesto da isplaćuje dohotke svojim namještenicima (službenicima) njima dijelila svojevrsne obveznice (ili možda preciznije rečeno: zadužnice). Paralelna valuta bi također izgubila na vrijednosti u odnosu na euro. Ali i u tom bi slučaju grčki izvoznici svoju robu u inozemstvu mogli nuditi jeftinije nego sada, to bi možda pomoglo u izlasku iz višegodišnje recesije. Paralelna valuta bi imala i simbolični karakter: time bi se signaliziralo da se radi o privremenom rješenju, dok se Grčka ne oporavi i ponovno postane ravnopravnim dijelom eurozone.

Uvođenje nove valute svejedno bi moglo proteći dramatično. Grčki krediti (uzeti u eurima) u djeliću sekunde bi narasli na nevjerojatno visoke svote. Što je nova valuta slabija, to bi nominalni dug bio viši. Bankarski sustav bi se ozbiljno uzdrmao, za očekivati je da će štediše u toj situaciji masovno pokušati podići imovinu s računa u bankama. Zato bi uvođenje nove valute, po mišljenju stručnjaka, trebalo proteći strogo kontrolirano - a to podrazumijeva i pružanje velikodušnih financijskih "injekcija" bankama kako bi mogle podnijeti navalu štediša.

3) Posljedice za eurozonu

Hoće li eurozona preživjeti mogući izlazak Grčke iz kluba? To za sada nitko ne zna. Opstanak monetarne unije u svakom je slučaju pod znakom pitanja. Ekonomisti upozoravaju na mogućnost "zaraze" grčkim virusom i drugih pacijenata poput Španjolske, Italije ili Portugala. Izbije li masovna epidemija, porasla bi mogućnost da i neke druge članice napuste monetarnu uniju. Nesigurnost nije dobar signal za velike investitore. Oni žele stabilnost, proračunatost.

Realno je da nakon izlaska Grčke iz zone eura osjetno porastu i rizici naplate državnih obveznica spomenutih država - one više ne bi mogle posuđivati novac po podnošljivim kamatnim stopama, a to bi, baš kao i u slučaju Grčke značilo praktično - insolventnost.

Na koncu bi poput kule od karata na taj način mogao pasti i cijeli euro-sustav. Političari umiruju građane tvrdnjom da je opasnost od kraha eurozone postala puno manja otkako se zajedničku valutu zaštitilo "kišobranom" za spas eura.

Autor: Srećko Matić (dpa)

Odgovorna urednica: Marina Martinović