Može li Evropa osigurati vlastite kritične sirovine?

Stanovnici Bitterfeld-Wolfena su naviknuti na hemijsku industriju. Međutim, rafinerija litijuma je novo postrojenje u industrijskom parku ovog istočnonjemačkog grada. Toliko novo, da je prvo te vrste u cijeloj Evropi.

Fabrika AMG Lithium u Njemačkoj će igrati ključnu ulogu u borbi Evropske unije za svoju industriju gladnu resursa. Ona će omogućiti nabavku, obradu i rafiniranje litijuma u proizvod za baterije koji će omogućiti evropsku industriju baterija u nastajanju – bez čestica litijuma koje prolaze kroz Kinu.

To je barem ono što je planirano za 2028. godinu, kada, kako kažu iz AMG-a, će moći izbaciti kineskog posrednika. To bi trebalo dovesti EU na pravi put za postizanje ambicioznih ciljeva koji su sami sebi postavili. Radi se o recikliranju, rafiniranju i nabavci 34 takozvane kritične sirovine, među kojima su litijum, fosfor i boksit, kao i rijetki elemenati kao što je niobijum. 

Zakon EU o kritičnim sirovinama (CRMA), stupio je na snagu u četvrtak, 23. maja i to je prva sveobuhvatna evropska strategija o nabavci minerala i metala. Ambiciozni ciljevi ovog zakona trebali bi potaknuti domaću ekstrakciju, preradu i recikliranje. Do 2030. godine EU ne bi trebalo da godišnje troši više od 65 posto određene sirovine (sa liste) iz trećih zemalja – što je teško zamislivo uzimajući u obzir trenutne lance snadbijevanja.

"Da bismo se na geopolitičkom nivou mogli takmičiti sa drugim velikim igračima kao što su Kina i SAD, vrlo je važno da [CRMA] omogući koordinaciju potreba i zahtjeva različitih država članica", rekla je za DW Melanie Müller iz SWP think tanka u Berlinu .

Kina dominira mineralima

Potražnja Unije za rijetkim zemljanim mineralima se danas riješava uvozom iz Kine, izvještava Evropska komisija. Kina dominira na globalnim tržištima metala, rudarstvom, a posebno kontrolom obrade i rafiniranja sirovina.

U pokušaju Evrope da diverzifikuje lance snabdijevanja i pokrene zelenu tranziciju, uticaj Kine se sve više doživljava kao prijetnja.

"Bilo da govorimo o čipovima za virtuelnu stvarnost ili ćelijama za solarne panele, i zelena i digitalna tranzicija će biti potaknute sirovinama. Litijum i rijetke rude već zamijenjuju gas i naftu u srcu naše ekonomije", kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen još 2022. godine.

Da bi se postigli novi ciljevi EU, morat će se otvoriti novi rudnici u Evropi – najmanje 10 posto potrošnje cijele Unije trebalo bi da se iskopavaju lokalno do 2030. godine, u odnosu na trenutnih tri posto.

Međutim, rudarstvo zahtijeva vrijeme i novac. "U prosjeku je potrebno 17 godina da se razvije rudnik litijuma od prvobitnog otkrića do početka proizvodnje", rekla je Alice Yu, analitičarka S&P Global Commodity Insights. Stefan Scherer iz AMG Lithium procjenjuje da bi se investicijski troškovi za proizvodnju litijum-hidroksida iz novog nalazišta kretali između 500 miliona i milijardu eura.

Šta je sa novcem?

Prvi modul fabrike koja se gradi u Bitterfeld-Wolfenu trebalo bi da košta oko 140 miliona eura, a 5 miliona obezbijedila je vlada njemačke pokrajine Saksonije-Anhalt. Ali ulaganje u ovakve projekte je zbog oscilacije cijena koje mogu nepredviđeno da ugroze profit kompanije - jako teško. Na primjer, cijena litijuma pala je za 80 posto od 2022.

„Ljudi su veoma, veoma oprezni kada ulažu novac u litijumske projekte u ovom trenutku, jer je sa trenutnim nivoom cijena veoma teško napraviti investicije", rekao je Scherer iz AMG Lithium.

Tu može pomoći zajednička inicijativa vlada Francuske, Italije i Njemačke: te zemlje su zajedno obećale oko 2,5 milijarde eura javnih investicija. Ali taj novac možda neće biti dovoljan. „Ako ova sredstva uložimo samo u litijum, gledate na srednju jednocifrenu milijardu eura ulaganja koja su potrebna samo da bi se ispunio cilj EU-a do 2030. godine", rekla je Yu.

Ono što bi moglo pomoći je privlačenje privatnog kapitala koji bi odgovarao javnim obećanjima. I tu, u čudnom preokretu, bi mogla pomoći ni manje ni više, nego Kina. U razgovoru za DW, Alice Yu je izjavila: "Kada govorimo o diversifikaciji bez Kine, uglavnom mislimo na uvoz iz Kine. Ali do sada je EU sarađivala sa, recimo, kineskim ulagačima u proizvodnju baterija u EU. Dakle, ako smo pogledate rafiniranje litijuma, hoćete li i u ovom prostoru tražiti da radite s kineskom ekspertizom i kapitalom?"

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu